Bob (lat.
Vicia faba) je jednogodišnja biljka iz porodice mahunarki (lat. Fabaceae), krupnih sjemenki, koja se koristi u prehrani slično kao grah.
Bob | |
---|---|
Ilustracija boba | |
Sistematika | |
Carstvo: | Plantae |
Divizija: | Magnoliophyta |
Razred: | Magnoliopsida |
Red: | Fabales |
Porodica: | Fabaceae |
Potporodica: | Faboideae |
Rod: | Vicia |
Vrsta: | V. faba |
Dvojno ime | |
Vicia faba L. | |
Baze podataka | |
Bob je biljka nerazgranatih, šupljih, četvrtastih uspravnih stabljika, visoka do 1 m. Listovi su mesnati, plavičastozeleni s lisnom drškom, koja se produžava u zašiljeni vrh na kojem su 2 – 3 para sjedećih jajastih listića. Zalisci su krupni i srcoliki. Cvatovi su s 2 – 4 krupna leptirasta bijela i mirišljava cvijeta. Mahune su u početku uspravne, kasnije viseće. Na poprečnom presjeku su okrugle, dugačke od 8 do 20 cm i oko 1 – 2 cm široke. Mlade su zelene i zeljaste, a zrele tamnomrke, kožaste. Mahuna je iznutra pregrađena poprečnim zidovima, sadrži 2 – 7 graholikih do 3 cm velikih sjemenki.
Bob se uzgaja na vlažnim mjestima, na bogatom tlu. Sije se u drugoj polovini ožujka. Ubiranje zrna obavlja se kada većina mahuna sazri – pocrni. U našim se krajevima uglavnom bere i priprema još zelen.
Sorte se prema težini sjemenki dijele na:
Preko 100 varijeteta boba uzgaja se u Starom svijetu. U Sjevernoj Americi i Kanadi bob se relativno malo uzgaja.
Bob se koristi kao povrće. U prehrani se koriste mlade mahune ili sjemenke, bogate hranjivim tvarima. 100 grama zrelog sirovog sjemena sadrži preko 25 grama bjelančevina, ugljikohidrate, vlakna i minerale. Stabljika svježa ili silirana služi u ishrani stoke.
Ova mahunarka je bila uzgojena još u kasnom neolitiku, vjerojatno prvo u Alžiru ili u jugozapadnoj Aziji, kasnije u željeznom dobu, već je raširena diljem Europe. Bob je bio jedna od najvažnijih namirnica mediteranske civilizacije, posebno Starih Grka i Rimljana. Prije nego što je grah donesen iz Amerike u Europu, (prije 16., 17. stoljeća) variva slična onim koja se danas rade od graha, pripremana su od boba.
Danas se bob najviše uzgaja u: Kini, Etiopiji, Iranu, Egiptu i dr.
Bob je bogat aminokiselinom L-dopa, koja je prekursor dopamina pa se preporučuje kod oboljelih od Parkinsonove bolesti, jer njihov organizam slabo proizvodi dopamin.
U Hrvatskoj postoje manifestacije Dani boba i blitve na Braču i Fešta od boba u Kaštel Kambelovcu.
This article uses material from the Wikipedia Hrvatski article Bob (biljna vrsta), which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaji se koriste u skladu s CC BY-SA 4.0 osim ako nije drukčije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses.
®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Hrvatski (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.