Melopsittacus Undulatus

Jedina je vrsta roda Melopsittacus. Žive u suhoj unutrašnjosti Australije, gdje žive već barem pet milijuna godina. Prijašnji istraživači su mislili da su tigrice bile vrsta između roda Neophema i Pezoporus zbog pruga na tijelu. Međutim, istraživanja DNK tigrica je pokazalo da su srodnije lorijima (potporodica Loriinae) i smokvinim papagajima.

Tigrica
Jedinka slične boje kao i divlje
Status zaštite
Status zaštite: Niska zabrinutost (IUCN 3.1)
Naučna klasifikacija
Carstvo:	Animalia
Koljeno:	Chordata
Razred:	Aves
Red:	Psittaciformes
Porodica:	Psittaculidae
Potporodica:	Loriinae
Tribus:	Melopsittacini
Rod:	Melopsittacus Gould, 1840.
Vrsta:	M. undulatus
Dvojni naziv
Melopsittacus undulatus (Shaw, 1805.)

Divlje tigrice koje nastanjuju Australiju su 18 cm duge i 30-40 grama teške, a boja tijela je svijetlozelena sa žutom glavom. Pruge idu od glave preko leđa i krila. Kljun je maslinastozelen a noge su plavkastosive i zigodaktilne. Divlje tigrice su upadljivo manje od onih u zatočeništvu. Postoji spolni dimorfizam, jer mužjaci imaju plave nosnice, a ženke imaju smeđe kada odrastu.

Boja

Postoje barem 32 primarne mutacije kod boje ovih papiga. Svaka od njih pripada u jednu skupinu od ovih: albinizam (potpuno ili djelomično smanjen melanin u svim tkivima ili strukturama tijela), dilucija (manja količina melanina samo kod perja), leucizam (nigdje nema melanina ili ga ima samo na perju) i melanizam (jako velika količina melanina kod perja).

U divljini se uglavnom razmnožavaju između lipnja i rujna na sjeveru Australije i između kolovoza i siječnja na jugu. Gnijezdo je rupa u drvetu, stubu ograde ili palom drvetu. Ženka nese 4-6 jaja, koja inkubira 18-21 dan. Obično su duga 1-2 cm, bijela, bez ikakvih pruga. Mladi su slijepi i bespomoćni do oko 10 dana starosti, kada im se oči otvaraju i paperje počinje rasti. Pravo perje razviju sa oko 3 tjedna starosti. Sada se već može raspoznati boja perja. Mužjak počinje pomagati oko podizanja mladih. Odrasli su sa oko 6 tjedana starosti.