Gruzija

Nalazi se na raskršću jugozapadne Azije i istočne Evrope. Graniči se sa Turskom i Armenijom na jugu, Azerbejdžanom na istoku i Rusijom na sjeveru, dok na zapadu izlazi na obale Crnog mora. Glavni i najveći grad je Tbilisi. Gruzija zauzima površinu od 69.700 km², i ima oko 3,75 miliona stanovnika.

Gruzija საქართველო Sakartvelo
Zastava Grb
Himna: "Tavisupleba"
Položaj Gruzije
Glavni grad		Tbilisi
Službeni jezik		gruzijski
Državno uređenje
• Predsjednik		Salome Zurabishvili (სალომე ზურაბიშვილი)
• Predsjednik vlade		Irakli Kobachidze (ირაკლი კობახიძე)
Zakonodavstvo
Nezavisnost		9. april 1991
Površina
• Ukupno		69.700 km2 (121.)
Stanovništvo
• Ukupno		4.661.473 (117.)
• Gustoća		64/km2
Valuta		gruzijski lari
Vremenska zona		UTC +4
Pozivni broj		+995
Internetska domena		.ge

Tokom antike, na području Gruzije osnovano je nekoliko nezavisnih kraljevstava. Kraljevstva Kolhida i Iberija su u ranom 4. stoljeću primili kršćanstvo, a paganizam, zoroastrizam i mitraizam su počeli iščezavati. Jedinstvena Kraljevina Gruzija bila je na vrhuncu svoje političke i ekonomske moći za vrijeme vladavine kralja Davida IV i kraljice Tamar u 11. i 12. stoljeću. Nakon toga, stoljećima su ovim područjem dominirala razna velika carstva, uključujući i Safavide, Afsaride i Kadžare. Krajem 18. stoljeća, Kartli-Kakheti carstvo ušlo je u savez s Ruskim carstvom, a područje je pripojeno Rusiji 1801. Nakon kratkog perioda nezavisnosti nakon ruske revolucije 1917, Gruziju je okupirao SSSR 1921. i postaje dio Sovjetskog Saveza kao Gruzijska sovjetska socijalistička republika. Nakon nezavisnosti 1991, postkomunističku Gruziju zahvatili su građanski nemiri i ekonomska kriza tokom 1990-ih. To je trajalo do Revolucije ruža 2003, nakon čega je nova vlada uvela demokratske i ekonomske reforme.

Gruzija je danas članica Vijeća Evrope i GUAM-a. Sadrži dvije de facto nezavisne regije, Abhaziju i Južnu Osetiju, koje su dobile ograničeno međunarodno priznanje nakon Rusko-gruzijskog rata 2008. Gruzija i veliki dio međunarodne zajednice smatraju ove regije dijelom teritorija suverene Gruzije pod ruskom vojnom okupacijom.

Prahistorija

Područje današnje Gruzije je bilo naseljeno još od paleolita. Protogruzijska plemena su se pojavila u prvoj pisanoj historiji u 12. stoljeću p. n. e. Arheološki nalazi i drevni izvori otkrivaju elemente ranih političkih i državnih formacija koji karakterišu naprednom metalurgijom i zlatarskom tehnikom koja datira iz 7. stoljeća p. n. e.

Antika

Antički period je donio rast ranih gruzijskih država Diaokhi (13. stoljeće p. n. e), Kolhida (8. stoljeće p. n. e), Sper (7. stoljeće p. n. e) i Iberija (6. stoljeće p. n. e). U 4. stoljeću p. n. e, dolazi do ujedinjenja ovih manjih država u Kraljevinu Gruziju - rani primjer napredne državne organizacije sa jednim kraljem i aristokratskom hijerarhijom.

Od ustava iz 1995. godine Gruzija je predsjednička republika s jednodomnim vrhovnim vijećem.

Privreda Gruzije je nakon raspada SSSR-a doživjela ogroman pad, a pokušaj privatizacije 1995. godine bio je neuspješan. Nakon opsežnih privrednih reformi i pomoći MMF-a gruzijska privreda pokazuje znakove oporavka, smanjena je inflacije te se otvaraju nova tržišta. Gruzijska privreda je vezana za turizam na Crnom moru, uzgoj agruma, čaja i grožđa, zatim eksploatacija mangana i bakra, te proizvodnja vina, hemikalija, tekstila i metala.

Gruzija ima 4.693.892 stanovnika koji najvećim dijelom žive u Kolhidskoj nizini i Tbilisijskoj kotlini. Prema etničkoj pripadnosti 73,1% su Gruzijci, 8,1% Armenci, 6,3% Rusi, 5,7% Azeri, 3% Oseti, 1,8% Abhazi, 5% ostali. Prema religijskoj pripadnosti 65% su gruzijski pravoslavci, 11% muslimani, 10% ruski pravoslavci, 8% armenski pravoslavci, 6% ostali.

• Boris Akunjin, pisac
• Miheil Gelovani, glumac

• Adjara
• Mikhail Saakashvili

• Stranica vlade
• Stranica predsjednika