Zeničko-Dobojski Kanton: Jedan od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine
Zeničko-dobojski kanton (ZDK) jest jedan od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine.
Sastoji se od grada Zenice i Visokog i još 11 općina.
| Zeničko-dobojski kanton Зеничко-добојски кантон | ||||||
|---|---|---|---|---|---|---|
| ||||||
 Lokacija Zeničko-dobojskog kantona na karti Bosne i Hercegovine. | ||||||
| Država |  Bosna i Hercegovina | |||||
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine | |||||
| Glavno sjedište i najveći grad | Zenica 44°12′12.8″N 17°54′28.2″E / 44.203556°N 17.907833°E | |||||
| Službeni jezik | bosanski srpski hrvatski | |||||
| Pismo | ||||||
| Etničke grupe | 82,2% Bošnjaci 12,0% Hrvati 1,5% Srbi 4,3% Ostali | |||||
| Upravni oblik | Parlamentarna federalna jedinica | |||||
• Premijer | Nezir Pivić (SDA) | |||||
| Ćazim Huskić (SDA) | ||||||
| Zakonodavstvo | Skupština | |||||
| Historija | ||||||
| - | Vance–Owenov plan (ideja o podjeli BiH na pokrajine) | januar 1993. | ||||
| - | Vašingtonski sporazum (ideja o podjeli BiH na kantone) | 18. mart 1994. | ||||
| - | Proglašen Ustav kantona | 20. septembar 1995. | ||||
| - | Dejtonski sporazum (podjela BiH na entitete, FBiH na kantone) | 14. decembar 1995. | ||||
| - | Uspostavljeni kantoni | 12. juni 1996. | ||||
| Površina | ||||||
• Ukupno | 3.344,1 km2 | |||||
| Stanovništvo | ||||||
• Ukupno (2013) |  364.433 | |||||
• Gustoća | 108,97/km2 | |||||
• Procjena (2022) | 352.114 | |||||
| HDI (2021) | 0.782 (visok) | |||||
| Valuta | Konvertibilna marka (BAM) | |||||
| Vremenska zona | UTC +1 (EET) | |||||
• Ljeti (DST) | UTC +2 (EEST) | |||||
| Format datuma | D. M. GGGG. (NE) | |||||
| Topografija | ||||||
| Tajan 1297 m | ||||||
| Vozačka strana | desna | |||||
| Pozivni broj | +387 32 | |||||
| ISO 3166 kod | BA-04 (do 27. novembra 2015) | |||||
| Internetska domena | .ba | |||||
Zeničko-dobojski kanton na sjeveroistoku i sjeveru graniči sa Republikom Srpskom, na sjeveroistoku i istoku sa Tuzlanskim kantonom, na jugu sa Sarajevskim, na jugozapadu i zapadu sa Srednjobosanskim te na istoku sa Republikom Srpskom. Sa 385.067 stanovnika (2013) Zeničko-dobojski je, nakon Sarajevskog i Tuzlanskog, treći kanton po broju stanovnika u Federaciji BiH, dok je sa 3.343,3 km2 treći po površini u FBiH, što čini 12,81% površine Federacije Bosne i Hercegovine i 6,72% površine Bosne i Hercegovine.
Geografija
Kanton je smješten u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine sa sjedištem u Zenici. Kroz kanton teku rijeke Krivaja, Usora te Bosna, na kojoj dolini leži većina općina u ZDK. Najveća planina Zeničko-dobojskog kantona je planina Tajan,[nedostaje referenca] nalazi se između Kaknja i Zavidovića. Najviši vrh Tajana nalazi se na 1297 metara nadmorske visine.[nedostaje referenca] Na području od 50 km2 2008. godine proglašen je spomenik prirode Tajan. Veliki dio površine kantona je pod šumama (59%) s velikim zalihama drvne mase u iznosu od oko 40 miliona m3.
Historija
Prije početka rata u Bosni i Hercegovini općine Doboj Jug i Usora pripadali su Doboju i Tešnju. Historija današnjeg Zeničko-dobojskog kantona počinje 18. marta 1994, potpisivanjem Vašingtonskog sporazuma. Zeničko-dobojski kanton zvanično je konstituiran 20. septembra 1995. kao jedan od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine.
Politika i administracija
Zeničko-dobojski kanton je prema zakonu jedan od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine, koji je jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine.
Zeničko-dobojski kanton ima vlastitu zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast. Kao i svaki od kantona u FBiH, Zeničko-dobojski kanton posjeduje vlastiti ustav, skupštinu, vladu, simbole, te mu pripadaju niz isključivih nadležnosti (policija, obrazovanje, korištenje prirodnih resursa, prostorna i stambena politika, kultura), dok su neke nadležnosti podijeljene između federalne i kantonalne vlasti (zdravstvo, socijalna zaštita, promet).
Građani Zeničko-dobojskog kantona svake četiri godine na općim izborima glasaju za ukupno 35 zastupnika u Skupštini Zeničko-dobojskog kantona.
Na lokalnom nivou građani Zeničko-dobojskog kantona glasaju svake četiri godine na lokalnim izborima za lokalnu vlast u 9 općina i 3 grada.
| Općina | Broj naselja | Broj stanovnika (2013) | Gustoća (km2) | Površina (km2) |
|---|---|---|---|---|
| Breza | 28 | 14.168 | 194,3 | 72,9 |
| Doboj Jug | 2 | 4.137 | 405,6 | 10,2 |
| Kakanj | 106 | 37.441 | 99,3 | 377 |
| Maglaj | 40 | 23.146 | 79,8 | 290 |
| Olovo | 45 | 10.175 | 25 | 407,8 |
| Tešanj | 41 | 43.063 | 276,2 | 155,9 |
| Usora | 13 | 6.603 | 132,6 | 49,8 |
| Vareš | 85 | 8.892 | 22,8 | 390,1 |
| Grad Visoko | 88 | 39.938 | 173 | 230,8 |
| Grad Zavidovići | 47 | 35.988 | 61 | 590,3 |
| Grad Zenica | 83 | 110.663 | 198,1 | 558,5 |
| Žepče | 41 | 30.219 | 107,2 | 282 |
| Zeničko-dobojski kanton | 619 | 364.433 | 115,8 | 3.343,3 |
Stanovništvo
Demografija
.jpg)
Prema popisu iz 2013, Zeničko-dobojski kanton ima 364.433 stanovnika, čime je ZDK nakon Tuzlanskog i Sarajevskog kantona treći kanton po broju stanovnika u Federaciji Bosne i Hercegovine, dok je sa gustoćom u iznosu od 115,8 stanovnika/km2 treći u FBiH. Gustoća stanovnika nejednako je raspodijeljena. Dok su mjesta dolinom Bosne, Tešanj, Usora i Breza gusto naseljena područja, ostatak kantona čine brdsko-planinska područja, koja su veoma rijetko naseljena.
Godine 2016. učešće osoba starijih od 64 godine u ukupnom broju stanovnika Zeničko-dobojskog kantona iznosio je 9,6%, udio osoba dobi 15–64 godine 71,2% i udio osoba mlađih od 15 godina 19,2%.
| Sastav stanovništva – ZDK | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013. | 1991. | ||||||
| Osoba | 364 433 (100,0%) | 484 398 (100,0%) | |||||
| Bošnjaci | 299 452 (82,17%) | 280 461 (57,90%)1 | |||||
| Hrvati | 43 819 (12,02%) | 90 250 (18,63%) | |||||
| Srbi | 5 543 (1,521%) | 74 155 (15,31%) | |||||
| Bosanci | 5 303 (1,455%) | – | |||||
| Romi | 3 158 (0,867%) | – | |||||
| Nisu se izjasnili | 2 453 (0,673%) | – | |||||
| Muslimani | 1 519 (0,417%) | – | |||||
| Bosanci i Hercegovci | 1 384 (0,380%) | – | |||||
| Ostali | 822 (0,226%) | 10 541 (2,176%) | |||||
| Nepoznato | 358 (0,098%) | – | |||||
| Albanci | 241 (0,066%) | – | |||||
| Jugoslaveni | 121 (0,033%) | 28 991 (5,985%) | |||||
| Crnogorci | 97 (0,027%) | – | |||||
| Slovenci | 61 (0,017%) | – | |||||
| Makedonci | 37 (0,010%) | – | |||||
| Turci | 34 (0,009%) | – | |||||
| Pravoslavci | 18 (0,005%) | – | |||||
| Ukrajinci | 13 (0,004%) | – | |||||
Privreda i infrastruktura
Privreda
Sa značajnim nalazištima uglja, željezne rude i drugih mineralnih sirovina, u Zeničko-dobojskom kantonu je izrazito razvijena metalurška i metaloprerađivačka industrija. Ostale važne privredne grane u Zeničko-dobojskom kantonu su drvna industrija, proizvodnja celuloze i papira, tekstilna industrija, proizvodnja struje i poljoprivreda.
Historija metalne industrije na području današnjeg ZDK počela je 1892. godine, kada je sa radom počela Željezara u Zenici. Vrhunac rada imala je krajem 1980-ih godina, kada je broj zaposlenih iznosio rekordnih 24.000 i proizvodnja čelika iznosila 1,87 miliona tona. Međutim, osim te grane industrije u prijeratnom periodu značajne grane bile su i tekstilna industrija (Koteks u Visokom), proizvodnja celuloze i papira (Natron u Maglaju), drvna industrija (Krivaja u Zavidovićima), proizvodnja struje i rudarstvo (Termoelektrana u Kaknju i brojni rudnici u Zenici, Kaknju, Varešu i Brezi) i poljoprivreda.
Zbog ratnih razaranja i nestanka tržišta tokom i nakon rata u Bosni i Hercegovini, veliki broj industrijskih pogona prestali su s radom ili rade sa smanjenim kapacitetom. Pozitivni primjeri uspješne privatizacije su Natron u Maglaju ili zenička željezara, koja je jedan od najvećih izvoznika Bosne i Hercegovine i među najvećim željezarama na području bivše Jugoslavije.
Na osnovu dotadašnjih pogona i industrija nastale su nove grane privrede, od kojih je najznačajnija automobilska industrija. Prevent grupacija u Visokom proizvodi autoprevslake, namještaj i zapošljava više od 3000 radnika u Visokom , dok se u Tešnju, u sklopu njemačkog preduzeća Mann+Hummel proizvode filtere za auto industriju. Osim automobilske, i prehrambena industrija (AS Group u Tešnju, Akova Impex u Visokom) postale su važne grane privrede ZDK.
Prosječna plata u Zeničko-dobojskom kantonu iznosi 738 KM (januar 2017). Najveća neto plata isplaćuje se u Kaknju (981 KM), dok se najniža isplaćuje u Tešnju (583 KM).
Infrastruktura
Saobraćaj
Putevi
Kroz Zeničko-dobojski kanton prolaze sljedeći magistralni i autoputevi:
.jpg)
Sa zapada na istok: Magistralni put M4 (Novi Grad-Karakaj),
Sa juga na sjever: Magistralni put M5 (Izačić-Donje Vardište), M17 (Šamac-Čapljina), M18 (Bijeljina-Sćepan Polje), Autoput A1 (Svilaj-BIjača)
Ukupna dužina magistralnih puteva u Zeničko-dobojskom kantonu iznosi 138 kilometara.
Željeznica
Vareš, Zenica, Kakanj, Žepče, Maglaj, Zavidovići, Visoko imaju priključak na prugu Šamac-Sarajevo, preko koje postoji veza sa svim velikim gradovima u Bosni i Hercegovini. Dužina pruga u Zeničko-dobojskom kantonu iznosi oko 150 kilometara, dok broj putničkih stanica i stajališta iznosi 31, od kojih šest imaju priključak na mrežu brzih vozova.
Javni prijevoz
Centar javnog prijevoza Zeničko-dobojskog kantona je Zenica. Preko zeničke, maglajske, kakanjske i visočke autobuske stanice saobraćaju glavne bosanskohercegovačke linije prema inostranstvu, dok i iz ostalih mjesta postoje brojne međunarodne, lokalne, kantonalne, međuentitetske i federalne linije.
Glavna željeznička stanica u ZDK-u je u Zenici, odakle postoji veza sa većinom lokalnih i svim brzim linijama koji prolaze kroz kanton. U Zeničko-dobojskom kantonu postoji kantonalna lokalna kantonalna linija između Zenice i Maglaja, međukantonalnih do Podlugova i Sarajeva te brzih linija do Banja Luke, Doboja (mogućnost priključka na lokalni voz Doboj-Tuzla) i Sarajeva (mogućnost priključka na brzi voz Sarajevo-Čapljina).
Obrazovanje
U Zeničko-dobojskom kantonu postoji ukupno 32 srednjih škola (školska godina 2014/15) i brojne osnovne škole. Univerzitet u Zenici, jedini univerzitet u ZDK, ima ukupno 5364 studenata (2013) i osam fakulteta.
Zdravstvo
Glavna bolnica u Zeničko-dobojskom kantonu je Kantonalna bolnica Zenica. Pored toga, postoji još jedna opća bolnica u Tešnju te brojni domovi zdravlja.
Politika
Kantonalna skupština
Skupštinu kantona na osnovu Općih izbora u BiH 2022. sačinjava 35 zastupnika.
| Stranka | Broj glasova | % | Ukupan broj mandata | |
|---|---|---|---|---|
| Stranka demokratske akcije | 45.832 | 29,23 | 11 | |
| Bosanskohercegovačka inicijativa - KF | 23.006 | 14,67 | 5 | |
| Socijaldemokratska partija BiH | 20.095 | 12,82 | 5 | |
| Demokratska fronta–Građanski savez | 14.129 | 9,01 | 3 | |
| Narod i pravda | 11.318 | 7,22 | 3 | |
| Hrvatska demokratska zajednica BiH | 10.965 | 6,99 | 3 | |
| Narodni evropski savez | 9.328 | 5,95 | 2 | |
| Savez za bolju budućnost BiH | 6.545 | 4,17 | 2 | |
| Naša stranka | 4.952 | 3,16 | 1 | |
| Ukupno: | 146.170 | 35 | ||
Napomene
Reference
Vanjski linkovi
| Commons ima datoteke na temu: Zeničko-dobojski kanton |
This article uses material from the Wikipedia Bosanski article Zeničko-dobojski kanton, which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaj je dostupan pod licencom CC BY-SA 4.0 osim ako nije drugačije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses.
®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Bosanski (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.