Latinica

Historija alfabeta
	vijek p. n. e.; Kanaansko-feničko 14. vijek p. n. e. paleohebrejsko 10. vijek p. n. e.; aramejsko 9. vijek p. n. e. Brahmi i indijska 6. vijek p. n. e. tibetansko 7. vijek; kmersko/javansko 9. vijek; ; hebrejsko 3. vijek p. n. e.; sirsko 2. vijek p. n. e. nabatejsko 2. vijek p. n. e. arapsko 4. vijek; ; ; avestijsko 4–6. vijek; ; grčko 9. vijek p. n. e. etrušćansko 8. vijek p. n. e. latinično 7. vijek p. n. e.; rune 2. vijek; ogamsko 4. vijek; ; gotičko 4. vijek; armensko 405. godina; glagoljičko 862. godina; ćirilično 10. vijek; ; samaritansko 6. vijek p. n. e.; iberska 6. vijek p. n. e.; ; južnoarapsko 9. vijek p. n. e. etiopsko 5–6. vijek p. n. e.; ;
	meroitičko 3. vijek p. n. e.
Geneologija

Latinica, također poznato kao "rimska abeceda", je najraširenije pismo u svijetu, službeno pismo bosanskog jezika kao i većine jezika Zapadne i Srednje Evrope, te područja Svijeta gdje su vladale evropske zemlje u 19. vijeku.

Historija

Razvoj pisma

Latinica je jedna od tekovina koje je moderni svijet naslijedio od Rimljana. To je najprije bio naziv za pismo Rimljana. Latinski se alfabet razvio iz grčkoga, a grčki iz feničkog. Prilagodivši grčke znakove glasovnim potrebama svog jezika, latinski alfabet je u početku imao 21 slovo:

A B C D E F G H I K L M N O P Q R S T V X

Bosanska latinica

Bosanska latinica se sastoji od 30 slova, od kojih su 3 digrafa (Dž, Lj, Nj). Bosanska latinica je doživjela mnoge promjene kroz vijekove, a u sadašnjem obliku se ustalila na početku 20. vijeka. Napravljena je na temelju češke verzije latinice (kao i hrvatska latinica).

Način pisanja

U bosanskom jeziku, abeceda se sastoji od sljedećih slova:

K

Ž

Također pogledajte

Vanjski linkovi

Latinica na Wiki Commonsu

This article uses material from the Wikipedia Bosanski article Latinica, which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaj je dostupan pod licencom CC BY-SA 4.0 osim ako nije drugačije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses.
®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Bosanski (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.