Tešanj: Naselje i općina u Bosni i Hercegovini
Tešanj je naseljeno mjesto i središte istoimene općine u Bosni i Hercegovini.
Općina Tešanj nalazi se na razmeđu srednje i sjeveroistočne Bosne i Hercegovine, a graniči sa općinama Teslić, Stanari, Doboj, Doboj Jug, Usora i Maglaj. Područje općine iznosi 155,9 km2.
Tešanj | |
|---|---|
Općina i naseljeno mjesto | |
| Općina Tešanj | |
 Tešanjska čaršija | |
 Grb | |
 Općina Tešanj u Bosni i Hercegovini | |
  Tešanj | |
| Koordinate: 44°36′46.3″N 17°59′10.3″E / 44.612861°N 17.986194°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Kanton | Zeničko-dobojski |
| Vlada | |
| • Načelnik | Suad Huskić (SDA) |
| Površina | |
| • Općina | 160,77 km2 |
| • Naseljeno mjesto | 4,74 km2 |
| Nadmorska visina | 230 m |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Općina | 43.063 |
| • Općina (gustoća) | 267,85 /km2 |
| • Naseljeno mjesto | 5.257 |
| • Naseljeno mjesto (gustoća) | 1.109,07 /km2 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 74 260 |
| Pozivni broj | (+387) 32 |
| Matični broj | 151360 |
| Matični broj općine | 11045 |
| Veb-sajt | opcina-tesanj |
Historija
948. god. Konstantin Porfirogenit spominje zemlju Bosnu i u njoj dva grada: Desnik i Kotarac. Naučnici se razilaze u mišljenju da li je Tešanj ili neki drugi grad za Desnik i Kotor-Varoš za Kotarac. 1415. god. Ugri doživljavaju težak poraz a zarobljenici su odvdeni u Zvečaj kod Trepča- Tešanj. Pod današnjim se imenom Tešanj prvi put spominje 1461. godine u Povelji kojom kralj Stjepan Tomašević svome stricu Radivoju uz ostalo daruje "i na Usori grad Tešanj". Spominje se i crkva Svetog Jurja u Tešnju. 1465. Turci osnivaju Bosansko kraljevstvo čiji je gl. grad Tešanj. Za kralja je imenovan Matija Kotromanić. Kraljevstvo bosansko je tampon-država koju su uspostavili i potom dokinuli Turci. Tešanj će zatim biti središte nahije, a kasnije i kadiluka kojeg su činili tešanjska, maglajska i dobojska kapetanija, te varošica Novi Šeher. Kako je granica Otomanskog carstva pomjerana daleko na sjever, Tešanj je mogao živjeti i razvijati se u miru. Na lijevoj strani rijeke Usore, na obroncima planina Dubrava i Borja, osnovan je 1531. godine Gazi Husrev-begov vakuf, sa selima Omanjska i Kuzmadanje (Komušina i Planje), a ćehaja tog vakufa postao je Gazi-Ferhad-beg, sin Iskenderov, sestrić sultana Sulejmana Veličanstvenog, koji je osnovao svoj vakuf na desnoj strani Usore. I taj Ferhad-beg, koji se prvi put u historijskim dokumentima spominje kao sudionik Mohačke bitke (1526), zapravo je najznačajnija ličnost za rani razvitak Tešnja. On je graditelj glavne tešanjske džamije (Čaršijska ili Ferhadija) koju je, kako stoji u vakufnami, sagradio "za Božije robove koji obavljaju namaz nakon idolopoklonstva".
Još je 1557. godine uvakufio mekteb (osnovna škola) i medresu (srednja škola), han, trideset i dva dućana, mlinove, čifluke (feudalne posjede) Jablanica i Čaglići (danas sela), ogromnu svotu novca... Ferhad-beg je umro 1568. godine i sahranjen je pred svojom džamijom u Tešnju. Epitaf na njegovu nišanu najstariji je islamski natpis u ovom kraju.
Tešanj će u Austrijske ruke pasti 4. septembra 1878. godine.Tada je već bio skršen otpor okupaciji Bosne i situacija je išla ka smirivanju. Na ovim prostorima počinje gradnja. Grade se putevi, zgrade za javni život (zgrada današnje općine), otvaraju se škole, apoteke i bolnice. Tešanj će dobiti svoj prvi hotel. Austro-ugarska u Tešnju zatiče i tri medrese.
Tešanj doživljava nagli privredni razvoj. Otvoreno je nekoliko banaka i one kreditiraju zanatstvo i trgovinu. Tako se nastavlja tradicija bankarstva započeta još 1630 godine. Razvoj bankarstva u Tešnju uticaće na razvoj ove oblasti u cijeloj Bosni i Hercegovini.
Austro-ugarski period značajan je za Tešanj i u poljoprivrednom pogledu. Voćarstvo uzima zamah u razvoju. Brojni su zasadi šljive, a dobar rod i kvalitet donijeće priliv velikih sredstava iz inostranstva.
U toku jedne sezone Tešanj će izvoziti u Evropu do 100.000 tona sirove i suhe šljive. I druge aktivnosti biće zapažene. To je vrijeme kada se u Bosni i Hercegovini pokreću prvi muslimanski književni časopisi - Behar i Biser. Sredstva za njihovo izdavanje i štampanje obezbjeđivao je Tešnjak Adem-aga Mesić.
Prvi urednik Bisera koji je izlazio u Mostaru je tešanjski pisac Musa Ćazim Ćatić. Prestankom Austro-ugarske vlasti Tešanj će ući u sastav novoformirane države SHS i tada počinje stagnacija u njegovom razvoju. To se teško podnosi i stanovništvo počinje da se raseljava. Odlazi u okolna mjesta sa jačim komunikacijskim vezama, u Teslić i Doboj. Ukida se tešanjski srez i funkcija ove administrativne jedinice slabi.
U vrijeme kada funkcije grada slabe dolazi i vrijeme Drugog svjetskog rata. U narodnooslobodilačkom pokretu - borbi protiv okupacije tešanjsko područje dalo je 2.800 boraca od kojih je 380 poginulo. Oslobođenje je Tešanj dočekao sa hipotekom, obzirom da je iz Tešnja bio doglavnik NDH Adem-aga Mesić.
Počinje reorganizacija sreskih odbora. Dolazi do preporoda. Jača perspektiva razvoja komune. Uspostavlja se motorna, drvna i tekstilna industrija.
Pojačava se urbanizacija prostora, pa će Tešanj krajem 70-tih godina naglo krenuti u svom razvoju. Uz privredne subjekte počinje gradnja komunikacija, institucija zdravstva i obrazovanja.
Kultura
Nacionalni spomenici
Stanovništvo
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Tešanj imala je 48.480 stanovnika, raspoređenih u 47 naselja. Poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma općina Tešanj je, gotovo u cjelini, ušla u sastav Federacije Bosne i Hercegovine. U sastav Republike Srpske ušlo je naseljeno mjesto Vitkovci, te dijelovi naseljenih mjesta: Blaževci, Kalošević, Lončari, i Vrela.
Nacionalni sastav stanovništva - općina Tešanj
| Sastav stanovništva – općina Tešanj | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013. | 1991. | 1981. | 1971. | 1961. | |||
| Osoba | 43 063 (100,0%) | 48 480 (100,0%) | 43 692 (100,0%) | 34 693 (100,0%) | 29 182 (100,0%) | ||
| Bošnjaci | 40 461 (93,96%) | 34 941 (72,07%)1 | 30 653 (70,16%)1 | 24 200 (69,75%)1 | 18 270 (62,61%)1 | ||
| Hrvati | 1 462 (3,395%) | 8 929 (18,42%) | 8 548 (19,56%) | 7 603 (21,92%) | 6 332 (21,70%) | ||
| Bosanci | 426 (0,989%) | – | – | – | – | ||
| Srbi | 226 (0,525%) | 3 071 (6,335%) | 3 152 (7,214%) | 2 692 (7,759%) | 3 464 (11,87%) | ||
| Muslimani | 171 (0,397%) | – | – | – | – | ||
| Nisu se izjasnili | 128 (0,297%) | – | – | – | – | ||
| Bosanci i Hercegovci | 90 (0,209%) | – | – | – | – | ||
| Nepoznato | 36 (0,084%) | – | – | – | – | ||
| Albanci | 28 (0,065%) | – | 21 (0,048%) | 14 (0,040%) | 1 (0,003%) | ||
| Ostali | 24 (0,056%) | 492 (1,015%) | 172 (0,394%) | 105 (0,303%) | 81 (0,278%) | ||
| Crnogorci | 7 (0,016%) | – | 56 (0,128%) | 28 (0,081%) | 20 (0,069%) | ||
| Romi | 3 (0,007%) | – | 66 (0,151%) | – | – | ||
| Jugoslaveni | 1 (0,002%) | 1 047 (2,160%) | 1 012 (2,316%) | 39 (0,112%) | 1 003 (3,437%) | ||
| Slovenci | – | – | 5 (0,011%) | 7 (0,020%) | 5 (0,017%) | ||
| Mađari | – | – | 5 (0,011%) | 2 (0,006%) | 5 (0,017%) | ||
| Makedonci | – | – | 2 (0,005%) | 3 (0,009%) | 1 (0,003%) | ||
Nacionalni sastav stanovništva - naseljeno mjesto Tešanj
| Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Tešanj | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013. | 1991. | 1981. | 1971. | 1961. | |||
| Osoba | 5 257 (100,0%) | 5 621 (100,0%) | 5 253 (100,0%) | 3 901 (100,0%) | 3 148 (100,0%) | ||
| Bošnjaci | 4 883 (92,89%) | 4 651 (82,74%)1 | 4 376 (83,30%)1 | 3 489 (89,44%)1 | 2 105 (66,87%)1 | ||
| Bosanci | 143 (2,720%) | – | – | – | – | ||
| Hrvati | 76 (1,446%) | 206 (3,665%) | 160 (3,046%) | 174 (4,460%) | 113 (3,590%) | ||
| Nisu se izjasnili | 45 (0,856%) | – | – | – | – | ||
| Muslimani | 35 (0,666%) | – | – | – | – | ||
| Bosanci i Hercegovci | 34 (0,647%) | – | – | – | – | ||
| Srbi | 25 (0,476%) | 293 (5,213%) | 248 (4,721%) | 201 (5,153%) | 588 (18,68%) | ||
| Crnogorci | 6 (0,114%) | – | 12 (0,228%) | 9 (0,231%) | 10 (0,318%) | ||
| Ostali | 6 (0,114%) | 79 (1,405%) | 61 (1,161%) | 12 (0,308%) | 31 (0,985%) | ||
| Albanci | 2 (0,038%) | – | 13 (0,247%) | 1 (0,026%) | – | ||
| Nepoznato | 2 (0,038%) | – | – | – | – | ||
| Jugoslaveni | – | 392 (6,974%) | 381 (7,253%) | 11 (0,282%) | 298 (9,466%) | ||
| Slovenci | – | – | 1 (0,019%) | 4 (0,103%) | 2 (0,064%) | ||
| Mađari | – | – | 1 (0,019%) | – | – | ||
| Makedonci | – | – | – | – | 1 (0,032%) | ||
Poznate ličnosti
- Gazi Ferhad-beg - osnivač Tešnja
- Danijal-beg Đonlagić
- Stevo Petranović - učitelj i režiser prve pozorišne predstave u Bosni i Hercegovini
- Musa Ćazim Ćatić - pjesnik
- Esad Plavi - pjevač
- Jasmin Muharemović - pjevač
- Hamzalija Ajanović
- Ademaga Mešić - veleposjednik i ustaški doglavnik u Bosni i Hercegovini
- Huso Hodžić - narodni heroj
- Rešad Kadić - pjesnik i pisac
- Edhem Pobrić
- dr. Adem Handžić
- Aleksej Nejman
- Mustafa Ćeman
- Raska Denjalić
- Avdija Vršajević,nogometaš
- Amir Brka - pisac i pjesnik
- Enis Bešlagić - glumac
- Omer Pobrić - osnivač Instituta sevdaha
- Kemal Korajlić - narodni heroj
- Mirza Hasan Ćeman - arheolog, historičar i historičar umjetnosti
- Adem Handžić - historičar
Također pogledajte
Reference
Vanjski linkovi
| Commons ima datoteke na temu: Tešanj |
This article uses material from the Wikipedia Bosanski article Tešanj, which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaj je dostupan pod licencom CC BY-SA 4.0 osim ako nije drugačije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses.
®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Bosanski (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.