Rijeka Bosna

Izvire iz kraških vrela u selu Vrutci u blizini Ilidže u podnožju planine Igman na 500 m nadmorske visine. Sam lokalitet izvora se naziva Vrelo Bosne i poznato je sarajevsko izletište.

Bosna
Bosna kod Visokog
Države	Bosna i Hercegovina
Dužina	273 km
Izvor	Vrelo Bosne, ispod Igmana, Ilidža 43°49′6.6″N 18°16′11.9″E / 43.818500°N 18.269972°E / 43.818500; 18.269972
NV izvora	500 m
Ušće	Bosanski Šamac 45°4′0″N 18°28′1″E / 45.06667°N 18.46694°E / 45.06667; 18.46694
Ulijeva se u	Sava
Sliv	Crnomorski sliv
Prosječni protok	174
Površina sliva	10.457 km2
Lijeve pritoke	Stavnja, Fojnička rijeka, Lašva, Usora
Desne pritoke	Željeznica, Miljacka, Krivaja, Spreča

Rijeka Bosna protiče centralnim dijelom Bosne, a kod Bosanskog Šamca se ulijeva u rijeku Savu te pripada crnomorskom slivu.

Rijeka Bosna se po prvi put spominje vjerovatno u 1. vijeku, od strane rimskog historičara Marcusa Veleja Paterkula pod imenom Bathinus flumen. Rimljani su nazivali rijeku Basana ili Basin i historičari smatraju da je po njoj i nastala riječ Bosna.

U gornjem toku, od izvora do Zenice, protiče kroz Sarajevsko, Visočko, Kakanjsko i Zeničko polje koja razdvajaju sutjeske. U srednjem toku se probija kroz klisure usječene u čvrste stijene, Vranduk-Nemila i Maglaj-Doboj, a u donjem toku od Doboja do ušća, protiče nestabilnim koritom kroz aluvijalnu ravnicu gdje pravi više rukavaca, ada i okuka. Rijeka Bosna je duga 273 km, duboka je 1–3 m (u virovima dostiže dubinu i do 10m) a široka 35-170m. Najviše je sužena između Maglaja i Doboja. Obale su joj visoke od 1,5 do 6m, a djelomično su obrasle šumom i žbunjem. Na više mjesta pravi slapove i brzake. Prosječan pad joj iznosi 1,48 m/km, a srednja količina proticanja vode oko 100 m³/s. Najveći vodostaj je u periodu mart-maj i u novembru, a najniži u augustu i septembru. Nizvodno od Maglaja je moguće splavarenje za vrijeme srednjeg i visokog vodostaja.

Rijetko plavi okolno zemljište, osim nizvodno od Modriče gdje se češće izlijeva. U donjem toku nanosi veće količine šljunka, stvarajući plićake. Dno korita Bosne čine pretežno nepropustljive stijene. Gazovi preko Bosne su rijetki. Smrzava se samo za vrijeme jakih zima. Glavne pritoke rijeke Bosne su: Željeznica (26,9 km), Miljacka (35,9 km), Krivaja (101 km), Spreča (137,5 km) i Stavnja (30,4 km) sa desne strane, a Fojnička rijeka (46 km), Lašva (49,4 km) i Usora (82 km) s lijeve strane. Sve imaju veći pad od Bosne osim Spreče.

Bosna sa svojim pritokama raspolaže godišnje potencijalnom hidroenergetskom snagom od 3,30 milijardi kWh. Jedina hidrocentrala, Bogatić, izgrađena je poslije Drugog svjetskog rata na rijeci Željeznici s instaliranom snagom od 6,5MW. Sliv Bosne zahvata 10460 km² sa srednjom nadmorskom visinom od 640 m i najvećim dijelom ograničen je srednjim i niskim planinama.

Dolina Bosne spaja Panonsku niziju sa centralnom Bosnom, odakle je dolinom Neretve vezana sa Jadranskim morem. Njome vodi željeznička pruga i automobilski put koji se produžuju u dolinu Neretve. Dolinu Bosne presijeca željeznička pruga i automobilski put Tuzla-Doboj-Banja Luka. U srednjem toku je dolinom Lašve povezana automobilskim putem prema Travniku i dalje prema Bihaću dok u gornjem toku u dolinu Bosne izbija put Višegrad-Sarajevo.

Dolina rijeke Bosne je najnaseljenija oblast Bosne i Hercegovine i čini dom skoro milion stanovnika kao i industrijski centar države. Naselja uz Bosnu su drumskog tipa, ponegdje dosta razrijeđena. U dolini Bosne se nalaze gradovi Sarajevo, Ilijaš, Visoko, Kakanj, Zenica, Žepče, Zavidovići, Maglaj, Doboj, Modriča i Bosanski Šamac.

Bosna u Sarajevskoj kotlini

 

Rijeka Bosna izvire kao jako vrelo u podnožju planine Igman, u blizini naselja Ilidža, na oko 500 metara nadmorske visine. Od izvora teče pravcem prema sjeveru, kroz park Vrelo Bosne. U blizini izvora, prima pritoke Željeznicu i Zujevinu. Željeznica i Zujevina daju veliku količinu vode Bosni. Rijeka skreće blago prema sjeverozapadu gdje prima pritoke Dobrinju a zatim i značajniju pritoku Miljacku. Sve ove pritoke Bosna prima u industrijskoj zoni Sarajeva, pa ove rijeke unose veliku količinu otpada u Bosnu.

Put do Zenice

 

Bosna ojačana pritokama odlazi dalje prema sjeveru. U blizini Vogošće prima istoimenu pritoku a nizvodno, kod Ilijaša i pritoke Ljubinu i Trstionicu.

Rijeka ulazi u grad Visoko, gdje se veća pritoka Bosne, Fojnička rijeka ulijeva u Bosnu. U Kaknju Bosna prima pritoku Zgošću i naglo, kratkotrajno, zaokreće prema zapadu, napuštajući dotadašnji sjeverozapadni pravac toka. Na potezu do Zenice, najvećeg grada kroz koji prolazi (ne računajući predgrađe Sarajeva), Bosna u naselju Lašva prima istoimenu rijeku, kao jednu od svojih većih lijevih pritoka. Rijeka zatim ulazi u grad Zenicu, gdje prima pritoku Babinu rijeku. Karakteristično za ovaj dio toka Bosne je i to što rijeka prima veću količinu otpadnih voda, pogotovo se to misli na vode iz zeničkih industrijskih postrojenja.

Spreča i Usora

Bosna napušta Zenicu dosta onečišćenija i nekoliko kilometara nizvodno ulazi u Vrandučku klisuru unutar koje prolazi prolazi pored Vranduka, značajnog srednjovjekovnog grada .

 

. Zatim rijeka prolazi kroz Žepče, a zatima kroz Zavidoviće, gdje prima veliku pritoku Krivaju.

 

Zatim Bosna protiče kroz Maglaj, gdje se rijeka polako širi. Bosna teče prema Doboju. Gdje u istom gradu prima dvije međunajvećim pritokama: Usoru i Spreču. Rijeke daju Bosni veliku količinu vode i pjeska. Tako da Bosna nizvodno od Doboja se širi u brojne rukavce obrazujući okuke i ade. Bosna prima oblik prave ravničarske rijeke.

Put prema ušću

Bosna prima brojne manje pritoke i ulazi u Modriču i skreće blago prema sjeveroistoku razdvajajući se na brojne rukavce. Bosna ulazi u Bosanski Šamac i ulijeva se u Savu. Šamačka luka je izgrađena na Bosni. Rijeka Bosna je plovna od Šamca pa nekoliko kilometara uzvodno za manje brodove. Bosna je druga po dužini najveća bosanskohercegovačka rijeka. Treća po dužini pritoka Save najveća. Ispred se nalaze Drina i Kupa