Imenice su riječi kojima je svojstvena kategorija predmetnosti, opredmećeno svojstvo i opredmećeni proces.
Njima imenujemo pojave vanjskog svijeta i našeg unutarnjeg doživljavanja.
Imenice se dijele na:
Imenice se još dijele i na:
Imenuju bića, stvari, mjesta i pojave.
Neke imenice imaju uopćavajuću funkciju, npr. čovjek: Čovjek vremenom izgubi i tremu kad se sretne s toliko slavnih i poznatih ljudi.
Imenice u hrvatskom imaju tri gramatička svojstva: rod, broj i padež. Od ta tri svojstva rod je fiksan, tj. riječ ima unaprijed određeni rod, a promjenjiva je po broju i padežu.
Osim tih svojstava, svaka imenica pripada u jednu deklinacijsku skupinu. Deklinacijska skupina određuje način (uzorak) promjene imenice po broju i padežu. Deklinacijske skupine u vezi su s rodom imenice.
Rod je u standardnom hrvatskom jeziku gramatički. To znači da rod (muški, ženski i srednji) proizlazi iz oblika same riječi i deklinacijske skupine, a za živa bića se najčešće poklapa i sa stvarnim spolom. Rod određuje koji se oblik pridjeva koristi uz imenicu ili koji oblik zamjenice može zamijeniti imenicu, jer te vrste riječi često imaju različite oblike za različite rodove.
U hrvatskom postoje 4 osnovne deklinacijske skupine (nazivi se razlikuju u literaturi):
skupina | rod imenica | završetak u nominativu | primjeri (u nominativu jednine) |
---|---|---|---|
glavna skupina muškog roda | muški | uglavnom na suglasnik | zub, grad |
-a skupina | uglavnom ženski, par muškog roda | -a | voda, žena |
skupina srednjeg roda | srednji | -o ili -e | selo, more |
-i skupina | ženski | na suglasnik, izuzetno na -i | kost, noć |
Broj označava odnosi li se imenica na jedan objekt (jednina) ili više njih - za manje skupine/uz brojeve 2 do 4 (dvojina) ili za veće skupine/brojeve veće od 5 (množina), i odnosi se na slaganje s pridjevima i glagolima koji također imaju različite oblike za jedninu i množinu.
Pluralia tantum pojavljuju se u obliku množine, a označavaju samo jedan predmet. Semantički, većina takvih predmeta sastoji se od dva dijela koji čine jednu cjelinu. Takve imenice zahtijevaju glagole i pridjeve u množini. One pripadaju množini ženskog ili srednjeg roda.
Zbirne imenice označavaju skup primjeraka shvaćenih kao cjelina u kojoj se ne izdvaja pojedini član tog skupa pa primjerke ne možemo pobrojiti. Te imenice obično nemaju množinu, a deklinacija im je kao deklinacija imenica srednjeg roda
U množini, dvojini i rodu imenica postoje izuzetci za neke riječi.
Svaka imenica postoji u različitim oblicima, koji se nazivaju padežima. U standardnom hrvatskom su padeži nominativ, genitiv, dativ, akuzativ, vokativ, lokativ i instrumental. Padežne promjene povezane su s promjenom po broju, tj. postoji ukupno 14 mogućih padeža (ako brojimo posebno padeže u jednini i množini).
U standardnom hrvatskom izjednačili su se (osim po naglasku) dativ i lokativ u jednini, te dativ, lokativ i instrumental, kao i nominativ i vokativ u množini u svim deklinacijskim skupinama. U nekim je skupinama došlo do daljih pojednostavljenja.
Padežne su promjene u hrvatskom pravilne i određene pripadnosti deklinacijskoj skupini, glasovnim zakonima, posebnostima za pojednine skupine riječi ili nastavke te drugim razlozima.
Nominativ jednine (ako postoji) uzima se kao "referentni oblik" imenice te se u tom obliku riječi nalaze u rječnicima i sl.
Slijedi pregled deklinacijskih skupina. U literaturi se često glavna skupina muškog roda i skupina srednjeg uzimaju zajedno.
Ova skupina sadrži imenice muškog roda. Imenice se u njoj dijele po dva kriterija:
Prvi kriterij je po produljenju množine:
Dugu množinu po pravilu imaju jednosložne imenice. Kratku množinu redovno imaju dvosložne i višesložne imenice, ali i mnoge jednosložne imenice.
Drugi kriterij je označava li imenica živo biće (engl. animateness):
Imenice koje završavaju na palatalni suglasnik imaju sljedeće osobitosti:
Također, dolazi do sljedećih glasovnih promjena u nekim padežima:
jednina | množina | ||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
NOM | VOK | GEN | DAT / LOK | AKU | INS | NOM / VOK | GEN | DAT / LOK / INS | AKU |
zub | zube | zuba | zubu | zub | zubom | zubi | zuba | zubima | zube |
konj | konju | konja | konju | konja | konjem | konji | konja | konjima | konje |
puž | pužu | puža | pužu | puža | pužem | puževi | puževa | puževima | puževe |
grad | grade | grada | gradu | grad | gradom | gradovi | gradova | gradovima | gradove |
Ova skupina sadrži imenice ženskog roda i neke muškog (vođa, vojvoda). Imenice ove skupine redovno završavaju na -a u nominativu jednine, a imaju nominativ množine na -e.
U ovoj skupini se djelomično provodi palatalizacija (patka : patki a ne *patci) ovisno o završetku riječi. Također, neke riječi imaju dvostruke oblike u genitivu množine (patka : patki i pataka prema žena : žena).
Imenice koje završavaju na -ica imaju osobitosti u deklinaciji (različit vokativ jednine).
Zbirne imenice djeca, braća, gospoda, vlastela, dvojica, trojica, četvorica itd. imaju sljedeće osobitosti:
Primjeri:
Posebno stoje imenice oči i uši koje imaju samo množinu s posebnom promjenom.
Za sve imenice ove skupine je NOM = VOK = AKU u množini.
jednina | množina | ||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
NOM | VOK | GEN | DAT / LOK | AKU | INS | NOM / VOK | GEN | DAT / LOK / INS | AKU |
kuća | kućo | kuće | kući | kuću | kućom | kuće | kuća | kućama | kuće |
patka | patko | patke | patki | patku | patkom | patke | patki, pataka | patkama | patke |
patkica | patkice | patkice | patkici | patkicu | patkicom | patkice | patkica | patkicama | patkice |
oči | očiju | očima | oči |
Sadrži imenice srednjeg roda. Promjena imenica slična je deklinaciji u glavnoj skupini muškog roda. Skupinu možemo podijeliti na sljedeće podskupine:
Imenice uho i oko normalne oblike množine koji se koriste u suženom značenju dvojine (dva uha), a inače se koristi posebna množina unutar -a skupine (uši, oči).
Za sve ove imenice je NOM = VOK = AKU u jednini i množini.
jednina | množina | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|
NOM / VOK | GEN | DAT / LOK | AKU | INS | NOM / VOK | GEN | DAT / LOK / INS | AKU |
selo | sela | selu | selo | selom | sela | sela | selima | sela |
more | mora | moru | more | morem | mora | mora | morima | mora |
ime | imena | imenu | ime | imenom | imena | imena | imenima | imena |
tele | teleta | teletu | tele | teletom | ||||
vrata | vrata | vratima | vrata |
Ova skupina sadrži imenice ženskog roda. Riječ je o "reliktnoj" skupini.
U ovu skupinu spadaju u zbirne imenice na -ad (telad) koje imaju samo jedninu i imenice koje se izvode nastavkom \ost\ ( apstraktne imenice).
Za primjer promjene možemo uzeti imenice noć i mast, te riječ kći koja je izuzetak:
jednina | množina | ||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
NOM | VOK | GEN | DAT / LOK | AKU | INS | NOM / VOK | GEN | DAT / LOK / INS | AKU |
noć | noći | noći | noći | noć | noći | noći | noći | noćima | noći |
mast | masti | masti | masti | mast | masti, mašću | masti | masti | mastima | masti |
kći | kćeri | kćeri | kćeri | kćer | kćeri | kćeri | kćeri | kćerima | kćeri |
Imenice se tvore na mnogo načina:
Radne (glagolske) su imenice one kojima se izriče vršenje glagolske radnje, uključujući stanje i zbivanje. Tvore se od svršenih i nesvršenih glagola sufiksima: -nje, -enje, -će, -0, -a, -ba, -idba, -ancija, -anija, -ava, -aj, -(a)k, -ež, -nja, -njava.
Primjeri tvorbe:
ispisati - ispis, izlaziti - izlaz, izvoziti - izvoz, upisati - upis
jecati - jecaj, opaziti - opažaj
boraviti - boravak, ispraviti - ispravak, istisnuti - istisak, napredovati - napredak, otpasti - otpadak, početi - početak, popraviti - popravak, praskati - prasak, smicati - smičak, snimati - snimak, zadati - zadatak, zaglaviti - zaglavak
Imenice postoje u svim jezicima, ali se njihova svojstva (npr. promjenjivost) bitno razlikuju od jezika do jezika.
This article uses material from the Wikipedia Hrvatski article Imenice, which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaji se koriste u skladu s CC BY-SA 4.0 osim ako nije drukčije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses.
®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Hrvatski (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.