Abhaski Jezik

U Gruziji ga govori 101.000 (1993.) i 4000 u Turskoj (1980.).

Jezik pripada u skupinu sjeverozapadnih kavkaskih jezika i poznat je po velikom broju suglasnika (preko 50) i istodobno samo dva samoglasnika, što ga čini jezikom s najmanje samoglasnika na svijetu. Postoje dva glavna dijalekta, sjeverni bzâp i južni (literalni) abz'âwa. kao ocem abhaske literature smatra se Dârmit' Gulia (1874. – 1960.), koji je napisao prvu novelu, utemeljivač je prvih abhaskih novina, pjesnik i prevoditelj.

Pismo

Glasovi

U sljedećoj tablici je prikazan sustav suglasnika abhaskog rabeći simbole međunarodnoga fonetskog alfabeta (IPA):

Čisti alveopalatalni glasovi te /χˤ/ i /χˤʷ/ karakteristični su za dijalekte bzyp, a /ɕʷ/ i /ʑʷ/ daju se naći u dijalektima bzyp i sadz, ali ne i u abzhywa.

Ukupno broj suglasnika u abhaskom je (po dijalektima):

• 58 u Abzhywa;
• 60 u Sadz;
• 67 u Bzyp.

Dijalekt Sadz posjeduje distinktivnu geminaciju suglasnika:

• na dijalektu Sadz se razlikuju /a.χʷa/ "pepeo" prema /a.χːʷa/ "crv"
• dijalekti Abzhywa i Bzyp imaju samo jedan oblik /a.χʷa/ za oboje.

Što se tiče samoglasnika, abhaski posjeduje samo /a/ i /ǝ/, doduše s brojnim alofonima.

• Čirikba, Vjačeslav A. 2003. Abkhaz (Languages of the world, knj. 119). München: LINCOM Europa. (engl.)
• Hewitt, B. G. 1979. Abkhaz (Lingua Descriptive Studies). Amsterdam: North-Holland. (engl.)
• Lomtatidze, K. V. 1968. Grammatika abchazskogo jazyka: fonetika i morfologija. Suchumi. (engl.)
• Marr, N. Ja. 1938. O jazyke i istorii abchazov. Moskau [u.a.]: Izdatel'stvo Akademii Nauk SSSR. (rus.)

• Abhazija
• Gruzija
• Kavkaz