Sydney: Glavni grad Novog Južnog Velsa, Australija

Područje metropole broji 4,3 miliona stanovnika, a uže gradsko područje poznato kao "City of Sydney" ima otprilike 146.297 stanovnika. Time je Sydney kao metropola najveći financijski, transportni, trgovački i kulturni centar Australije, dok je na drugom mjestu Melbourne.

Grad je značajno globalno odredište turista iz cijeloga svijeta, pa ga redovno proglašavaju jednim od najljepših i najživljih gradova cijele planete, koji je ponosan na svoju luku, prekrasne obale, toplu i ugodnu klimu, te kosmopolitsku kulturu. Svoj svjetski nivo posljednjih godina grad je značajno podigao organizacijom Olimpijskih igara 2000. Sydney ce također biti domaćin Svjetskog dana mladih 2008. Stanovnik Sydneya se u slengu popularno naziva "Sydneysider".

Sydney je glavni grad savezne države Novi Južni Vels, i najnaseljeniji grad u Australiji. Smješten na istočnoj obali Australije, metropola okružuje luku Sydney i prostire se na oko 70 km prema Plavim planinama na zapadu, Hawkesburyju na sjeveru, Kraljevskom nacionalnom parku i Makarturu na jugu i jugozapadu. Veliki Sidnej se sastoji od 658 predgrađa, raspoređenih u 33 oblasti lokalne samouprave. Stanovnici grada su kolokvijalno poznati kao "Sydneysiders". Procijenjena populacija u junu 2021. bila je preko 5,2 miliona, što znači da je grad dom za otprilike 66% stanovništva države. Nadimci grada uključuju "Smaragdni grad" i "Grad luke".

Aboridžini Australije naseljavaju regiju Velikog Sidneja najmanje 30.000 godina, a gravure Aboridžina i kulturni lokaliteti uobičajeni su širom Velikog Sidneja. Tradicionalni čuvari zemlje na kojoj se nalazi moderni Sydney su klanovi naroda Darug, Dharawal i Eora.

Godine 1788, kapetan Arthur Phillip, prvi guverner Novog Južnog Velsa, nazvao je uvalu u kojoj je osnovano prvo britansko naselje Sydney Cove po ministru unutarnjih poslova Thomasu Townshendu, 1. vikontu Sydneya. Aboridžini su ovu uvalu nazvali Warrane. Phillip je razmišljao o davanju imena naselju Albion, ali ovo ime nikada nije službeno korišteno. Do 1790. Phillip i drugi zvaničnici su redovno zvali grad Sydney. Grad Sydney je proglašen gradom 1842.

Sydney je obalni basen sa Tasmanskim morem na istoku, Plavim planinama na zapadu, rijekom Hoksberi na sjeveru i visoravni Woronora na jugu.

Prema Köppen-Geigerovoj klasifikaciji, Sydney ima vlažnu suptropsku klimu (Cfa) sa "toplim [i] ponekad vrućim" ljetima i "hladnim" zimama, kako je opisao australijski zavod za statistiku. El Niño-Južna oscilacija, dipol Indijskog okeana i južni anularni mod igraju važnu ulogu u određivanju vremenskih obrazaca u Sidneju: suša i požari s jedne strane, i oluje i poplave s druge, povezane sa suprotne faze oscilacije u Australiji. Vrijeme je umjereno blizinom okeana, a ekstremnije temperature bilježe se u unutrašnjosti zapadnih predgrađa.

Moderna i internacionalna arhitektura došla je u Sydney od 1940-ih. Od svog završetka 1973. godine, gradska opera postala je mjesto svjetske baštine i jedan od najpoznatijih svjetskih komada modernog dizajna. Osmislio ga je Jørn Utzon uz doprinose Petera Halla, Lionela Todda i Davida Littlemorea. Utzon je 2003. godine dobio Pritzkerovu nagradu za svoj rad na Oper. U Sidneju se nalazi prva australska zgrada renomiranog kanadsko-američkog arhitekte Franka Gehryja, Dr Chau Chak Wing Building (2015), zasnovana na dizajnu kuće na drvetu. Ulaz sa The Goods Line – pješačke staze i nekadašnje željezničke pruge – nalazi se na istočnoj granici lokacije.

Australijski muzej otvoren je u Sidneju 1827. sa ciljem prikupljanja i izlaganja prirodnih bogatstava kolonije. Ostaje najstariji prirodoslovni muzej u Australiji. Godine 1995. otvoren je Muzej Sydneya na mjestu prve zgrade vlade. Prepričava priču o razvoju grada. Ostali muzeji sa sjedištem u Sydneyu uključuju Powerhouse Museum i Australijski nacionalni pomorski muzej.

Obrazovanje je postalo pravi fokus za koloniju od 1870-ih kada su se počele formirati javne škole i školovanje je postalo obavezno. Do 2011. godine, 90% radno sposobnih stanovnika Sidneja završilo je neku školu, a 57% je završilo najviši nivo škole. 1.390.703 osobe su bile upisane u obrazovne ustanove u 2011. godini, od kojih je 45,1% pohađalo školu, a 16,5% studiralo na univerzitetu. Dodiplomske ili postdiplomske kvalifikacije ima 22,5% radno sposobnih stanovnika Sidneja i 40,2% radno sposobnih stanovnika Grada Sidneja. Najčešća polja tercijarnih kvalifikacija su trgovina (22,8%), inženjerstvo (13,4%), društvo i kultura (10,8%), zdravstvo (7,8%) i obrazovanje (6,6%).

• Univerzitet u Sydneyju