Međunarodni Dan Žena: Praznik gdje se slave ekonomska, politička i društvena dostignuća žena

marta svake godine. Tog dana se slave ekonomska, politička i društvena dostignuća pripadnica ženskog spola. Prvi Dan žena je obilježen 28. februara 1909. u SAD deklaracijom koju je donijela Socijalistička partija Amerike. Između ostalih važnih historijskih događaja, njime se obilježava i požar u fabrici Triangle Shirtwaist u New Yorku 1911. godine kada je poginulo preko 140 žena.

Međunarodni dan žena
Njemački plakat za Dan žena, 8. mart 1914.
Vrsta	Međunarodni praznik
Značenje	Dan građanske svijesti Dan žena Dan antiseksizma Dan antidiskrimancije
Početak	8. mart
Povezan sa	Međunarodni dan muškaraca Ruska revolucija Svjetski dan djeteta Međunarodni praznik rada

 

Ideja da se obilježava međunarodni dan žena se prvi put pojavila početkom 20. vijeka u doba brze industrijalizacije i ekonomske ekspanzije koja je često dovodila do protesta zbog loših radnih uslova. Žene zaposlene u industriji odjeće i tekstila su javno demonstrirale 8. marta 1857. u New Yorku. Tekstilne radnice su protestirale zbog loših radnih uslova i niskih plaća. Demonstracije je rastjerala policija. Te iste žene su osnovale sindikat dva mjeseca kasnije.

Protesti na 8.3. su se događali i slijedećih godina, od kojih je najpoznatiji bio 1908. godine kada je 15.000 žena marširalo kroz New York tražeći kraće radno vrijeme, bolje plaće i pravo glasa. Godine 1910. prva međunarodna ženska konferencija bila je održana u Kopenhagenu u organizaciji Socijalističke Internacionale te ustanovila 'Međunarodni dan žena' na prijedlog slavne njemačke socijalistice Clare Zetkin. Slijedeće godine je Međunarodni dan žena obilježilo preko milion ljudi u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj. U predvečerje prvog svjetskog rata žene širom Evrope su 8 marta 1913. održale demonstracije za mir.

Demonstracije povodom Međunarodnog dana žena u Rusiji bile su prvi stadij ruske revolucije. Nakon oktobarske revolucije, boljševička feministkinja Alexandra Kollontai nagovorila je Lenjina da 8.3. postane državni praznik, i tokom sovjetskog perioda se koristio za obilježavanje "herojstva radnica".

Međutim, u mnogim komunističkim državama je taj praznik izgubio svoju ideološku osnovu i postao prilika za muškarce da iskazuju svoju ljubav i poštovanje prema pripadnicama suprotnog spola, posluživši kao svojevrsni amalgam Majčinog dana i Valentinova u zapadnim državama.

U Čehoslovačkoj se Dan žena za vrijeme komunističkog režima pretvorio u parodiju, te je ukinut nakon baršunaste revolucije. U Mađarskoj je, pak, običaj poklanjanja cvijeća ženama zadržao i nakon pada komunizma.

Dan se službeno obilježava neradnim danom u Afganistanu, Angoli, Armeniji, Azerbejdžanu, Bjelorusiji, Burkini Faso, Kambodži, Kini (samo za žene), Kubi, Gruziji, Gvineji Bisau, Eritreji, Kazahstanu, Kirgistanu, Laosu, Madagaskaru (samo za žene), Moldaviji, Mongoliji, Nepalu, Rusiji, Tadžikistanu, Turkmenistanu, Ugandi, Ukrajini, Uzbekistan, Vijetnamu i Zambiji.

U nekim zemljama, poput Kameruna, Hrvatske, Rumunije, Bosne i Hercegovine, Bugarske i Čilea, dan nije državni praznik, ali se neslužbeno obilježava.

Na Zapadu se Međunarodni dan žena uglavnom prestao obilježavati 1930-ih, dijelom i zbog toga što ga se povezivalo s komunizmom. Međutim, 1960-ih su ga ponovno počele slaviti feministice. Godine 1975, koja je proglašena Međunarodnom godinom žene, UN su službeno počele obilježavati Međunarodni dan žena.

Danas mnoge organizacije u svijetu, obilježavaju Međunarodni dan žena, a neke se nastoje izboriti da postane državnim praznikom u kojima to još nije slučaj.

• Feminizam
• Ženska prava
• Hronologija ženskog prava glasa
• Žensko pravo glasa
• Ženska prava
• Marksistički feminizam
• Socijalistički feminizam
• Marksizam