Hepatitis A

Obično se prenosi putem hrane i pića, ili vode, koji su kontaminirani zaraženim fekalijama. Školjke koji nisu dovoljno skuhane su relativno čest izvor infekcije. Bolest se također može raširiti bliskim kontaktom sa zaraženom osobom. Iako djeca često nemaju simptome kada su zaražena, još uvijek mogu da zaraze odrasle. Nakon jedne infekcije osoba je imuna do kraja života. Za dijagnozu je potreban test krvi jer su simptomi slični onima koji se javljaju kod mnogih drugih bolesti. To je jedan od ukupno pet poznatih virusa hepatitisa: A, B, C, D, i E.

Vakcina hepatitisa A je efikasna za prevenciju. Neke zemlje je rutinski preporučuju za djecu i osobe izložene većem riziku koje nisu ranije vakcinisane. Izgleda da je efikasna doživotno. Ostale preventivne mjere obuhvataju pranje ruka i pravilno skuhanu hranu. Ne postoji poseban tretman, treba se odmarati i uzimati lijekove za mučninu ili proliv koji se preporučuju zavisno od potrebe. Infekcija obično nestane potpuno i bez tekuće bolesti jetre. Liječenje akutnog zatajenja jetre, ako dođe do njega, moguće je putem transplantacije jetre.

Globalno, oko 1,5 milion simptomatskih slučajeva se pojavi svake godine od vjerovatnih desetina miliona infekcija ukupno. Češće se javlja u regionima koji imaju loše higijenske uslove i nedostatak vode za piće. U zemljama u razvoju, oko 90% djece se zarazi do uzrasta od 10 godina, tako da su imuni do odraslog doba. Bolest se često javlja u vidu epidemija u umjereno razvijenim zemljama, gdje djeca nisu izložena u mlađem uzrastu i gdje nema masovne vakcinacije. U 2010. godini, akutni hepatitis A je doveo do 102.000 smrtnih ishoda. Svjetski dan hepatitisa se obilježava svake godine, 8. jula, kako bi se podigla svijest o virusnom hepatitisu.