Panama je najjužnija država Srednje Amerike.
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Obuhvata dio kopnenog mosta koji spaja kontinente Sjevernu i Južnu Ameriku i koji zovemo Panamskom prevlakom. Panama graniči s Kostarikom na zapadu i Kolumbijom na istoku. Na jugu izlazi na Tihi okean, a na sjeveru na Karipsko more.
Republika Panama República de Panamá | ||||||
---|---|---|---|---|---|---|
| ||||||
Himna: "Himno Istmeño" | ||||||
Položaj Paname | ||||||
Glavni grad | Panama | |||||
Službeni jezik | španski | |||||
Državno uređenje | ||||||
• Predsjednik | Juan Carlos Varela | |||||
Zakonodavstvo | ||||||
Nezavisnost | 3. novembar 1903 (od Kolumbije) | |||||
Površina | ||||||
• Ukupno | 75.517 km2 (118.) | |||||
2,9 | ||||||
Stanovništvo | ||||||
• Ukupno | 3.320.000 (133.) | |||||
• Gustoća | 43/km2 | |||||
Valuta | panamska balboa | |||||
Vremenska zona | UTC -5 | |||||
Pozivni broj | +507 | |||||
Internetska domena | .pa |
Strateški položaj Paname ogleda se u kontroli važnog pomorskog i trgovačkog prolaza Panamskog kanala.
Prvi tragovi ljudskih populacija na području Paname sežu 12 000 godina u prošlost.
Prije dolaska Evropljana na području Paname žive indijanski narodi Chibchan i Chocoan. Prvi Evropljanin koji dolazi na ovaj prostor je Rodrigo de Bastidas ploveći 1501. zapadno od Venecuele u potrazi za zlatom. Godinu dana kasnije Kristofor Kolumbo posjećuje ovo područje i osniva kratkotrajnu naseobinu. Nakon što je Vasco Núnez de Balboa 1513. dokazao da je Panamska prevlaka kopneni put između dva mora, Panama postaje stjecište putova i trgovine Španskog carstva u Novom svijetu. Uspjeh Španaca imao je i ovdje tamnu stranu - stradanje i pljačku domorodačkog stanovništva.
Panama je ostala španskom kolonijom 300 godina, od 1538. do 1821. kada postaje pokrajinom Kolumbije. U decembru 1903. Sjedinjene Američke Države pomažu panamski ustanak, otcjepljenje i osamostaljenje od Kolumbije. Tokom 20. vijeka panamska vlast često prolazi kroz periode političke nestabilnosti i korpucije. 1989. za vrijeme vlasti generala Manuela Noriege vojska SAD-a započinje napad na Panamu, nekoliko dana prije nego što je Panamski kanal trebao preći u panamsku nadležnost.
Sjedinjene Države su predale Panamski kanal, infrastrukturu i administraciju Panami tek 31. decembra 1999.
Ovaj odlomak potrebno je proširiti. |
Podjeljena je na 9 pokrajina.
Nalazi se u srednjoj Americi u južnom dijelu. Izlazi na Tihi i Atlantski okean. Površine 76 000 km2 te oko 3,5 miliona stanovnika. Glavni grad je Panama. Najveći dio zemlje je planinski. Najviši vrh je 3 470 mnv. Klima je tropska i vlažna.
Zbog svog ključnog geografskog položaja, ekonomija Paname je orijentirana na pružanje usluga: bankarskih, trgovačkih i turističkih. Nakon dobijanja kontrole nad Panamskim kanalom 1999, otvaraju se mogućnosti za nove projekte.
Većinu stanovništva čine mestici, te miješano indijansko, špansko i kinesko stanovništvo.
Dominira katolička vjera: oko 80% populacije. Katoličanstvo je i službena vjera u Panami. Od ostalih vjeroispovjesti ima najviše protestanata, nešto muslimana, pripadnika Bahai vjere, židova i hindusa.
Ovaj odlomak potrebno je proširiti. |
Ovaj odlomak potrebno je proširiti. |
Commons ima datoteke na temu: Panama |
WikiAtlas ima mape na temu: Panama |
This article uses material from the Wikipedia Bosanski article Panama, which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaj je dostupan pod licencom CC BY-SA 4.0 osim ako nije drugačije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses.
®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Bosanski (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.