Slobodni Softver

Sloboda od restrikcija je centralni koncept, a suprotno je od slobodnog softvera koji je vlasnički softver (ne odnosi se na razliku da li softver košta ili ne). Uobičajni način distribucije softvera kao slobodnog je za softver koji je licenciran pod slobodnom licencom (ili kao javno vlasništvo), te da je izvorni kod javno dostupan (za kompajlirani jezik).

 

Da bi odvojili pojmove libre (slobodnog) softvera od gratis (besplatnog) softvera, Richard Stallman, osnivač pokreta slobodnog softvera, je razvio sljedeće obrazloženje:
"Slobodan softver je pitanje slobode, ne cijene. Da bi razumili ovaj koncept, trebate misliti o free (besplatnom) kao u 'slobodnom govoru', ne kao u 'slobodnom pivu'." Još bolje, slobodni softver znači da korisnici imaju slobodu da upravljaju softverom. GNU Manifesto sadrži jezik koji daje evidenciju Stallmanove zabune o korištenju ovog pojma. Većina slobodnog softvera je distribuirana preko Interneta (online) bez ikakve naknade, ili off-line sa malom cijenom distribucije, ali ovo nije nužno, i ljudi mogu prodavati kopije po bilo kojoj cijeni. Usput, slobodni softver je potpuno kompatibilan sa komercijalnim softverom: zabrana prodavanja softvera bi bila restrikcija neizvršavanja definicije slobodnog softvera.

Pojam "Open source" važi za definiciju originalno napravljenu u 1998. godini iz Debianovog upustva o slobodnom softveru. Iako je većina open source softvera također i slobodan softver, to nije uvijek tako.

Slobodni BSD-bazirani operativni sistemi, kao FreeBSD, OpenBSD, i NetBSD, koriste sličnu definiciju slobodnog softvera, ali su drugačiji u interpretaciji o copyleftu. Korisnici ovih sistema često vide copyleft kao previše ograničavajući do tačke zadiranja u njihovu slobodu.

"Freeware" je softver koji je dostupan bez naknade, ali je uglavnom vlasnički softver, jer korisnici najčešće nemaju slobodu da ga koriste, mijenjaju, proučavaju, mijenjaju i redistribuiraju. Izvorni kod freewarea se također rijetko objavljuje, a dozvola za distribuiranje izmijenjenih verzija se može ili ne može dobiti, pa je tako freeware besplatan, ali ne i slobodan.

FSFova definicija slobodnog softvera je prvi put objavljena u januaru 1989. Kasnije ju je preformulisao Bruce Perens da bi napravio Debian upustvo za slobodni softver (DFSG). Kada je osnovana Open Source Initiative grupa, njeni čelnici su koristili DFSG ali su riječ "slobodan softver" zamijenili sa "open-source softver"- Ove tri definicije (od FSFa, Debiana, i OSIa) su generalno prihvaćene definicije za slobodni softver (bilo kako ga zvali).