Programski Jezik

Pomoću njega se kompjuterskom sistemu, čovjeku čitljivim tekstom, daju instrukcije i naredbe za izvršenje unutranjih zadataka, opis ulaznih i izlaznih podataka kao i njihovu strukturu u zavisnosti od unutrašnjih (u sistemu) i vanjskih (izvan sistema) događaja.

Do danas napravljeno je hiljade programskih jezika, dok je samo nekoliko od njih postalo poznato i dostupno širokom krugu korisnika. Neki su više usmjereni za rješavanje određenog zadatka, dok su sveobuhvatniji programski jezici (kao C programski jezik) mnogo poznatiji i češće u primjeni.

Većina komandi svakog programskog jezika se može podijeliti u 5 glavnih kategorija:

• Obrada ulaznih podataka

Podatke preuzeti sa tastature, iz datoteke ili nekog drugog izvora.

• Obrada izlaznih podataka

Podatke predati monitoru, datoteci, bazi podataka ili nekom drugom medijumu.

• Matematička obrada podataka

Podatke obraditi pomoću matematičke operacije, kao npr. sabiranje, oduzimanje ili dijeljenje.

• Poređenje i izbor

Provjera određenih uslova i kontrola izvršavanja komandi.

• Ponavljanje

Posebnim pravilima regulisano ponavljanje izvršavanja komandi (obično sa varijacijama podataka ili pravila ponavljanja).

Po njihovoj korisničkoj paradigmi

Generacijska klasifikacija

• Prva generacija (Mašinski jezici)
• Druga generacija (Asembler jezici)
• Treća generacija (Jezici višeg nivoa)
• Četvrta generacija (Objektni i jezici posebne namjene)
• Peta generacija (Opisni jezici)

Za spisak programskih jezika pogledajte članak Programski jezici.

• Programiranje
• Informatika
• Softversko inženjerstvo