Naučna revolucija je bila niz događaja koji su obilježili nastanak moderne nauke tokom ranog modernog perioda, kada su razvoji u matematici, fizici, astronomiji, biologiji (uključujući ljudsku anatomiju) i hemiji transformisali poglede društva na prirodu.
Naučna revolucija se dogodila u Evropi u drugoj polovini renesansnog perioda, sa publikacijom Nikole Kopernika iz 1543. godine De revolutionibus orbium coelestium (O revolucijama nebeskih sfera) koja se često navodi kao njen početak.
Doba naučne renesanse se u određenoj mjeri fokusirala na obnavljanje znanja starih ljudi i smatra se da je kulminirala u publikaciji Isaka Newtona Principia iz 1687. godine koja je formulirala zakone kretanja i univerzalne gravitacije, čime je dovršena sinteza nova kosmologija. Naknadno doba prosvjetiteljstva je vidjelo da se koncept naučne revolucije pojavio u djelu Jean Sylvain Bailly iz 18. vijeka, koji je opisao dvofazni proces brisanja starog i uspostavljanja novog. I dalje postoji naučni angažman u vezi sa granicama naučne revolucije i njenom hronologijom.
This article uses material from the Wikipedia Bosanski article Naučna revolucija, which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaj je dostupan pod licencom CC BY-SA 4.0 osim ako nije drugačije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses.
®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Bosanski (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.