Koža

Ostali životinjski pokrivači, kao što je egzoskelet zglavkara imaju drugačije razvojno porijeklo, strukturu i hemijsku građu. Uobičajeni pridjevi kutani i kutisniznačei "kožni" . Kod sisara koža je najveći tjelesni organ, ektodermnog porijekla. Ona štiti mišiće, kosti, ligamente i unutrašnje organe. Koža drugačijepriroda postoji kod vodozemaca, gmizavaca i ptica. Svi sisarii imaju ba malo kožnioh dlakai, ukljućujući i morske, koji su naizgled bezdlaki.

Koža je vanjski tjelesni omotač, koji dolazi u dodir s vanjskom sredinom, pa je prva brana organizma od uticaja vanjskih faktora. Naprimjer, koža ima ključnu ulogu u zaštiti ljidskog tijela od patogena i prekomjerna gubitka tekućine.

Pomoću čulnih receptora, koža osjeća hladnoću, toplinu bol itd. Sastoji se od pousmine i usmine, a leži na potkožnom tkivu u kojem se slaže potkožno masno tkivo. Ima mogućnost samoobnove te nadopunjuje rad bubrega.

Koža ima zaštitnu, osjetnu i regulatornu funkciju. Boja kože zavisi o stanju krvnih žilica, o količini krvi i pigmenta. Njena površina kod odrasle osobe prosječne visine iznosi 1,7m², a težina oko 18% ukupne tijelesne mase. Pokožica se sastoji od tvrdih ćelija koje na vanjskom sloju otpadaju (perutaju se) ,a nadomještaju ih ćelije temeljnoog sloja, putem mitoze.

Koža prima raznovrsne podražaje, koji izazivaju najmanje četiri vrste osjećaja: dodira, toplote i hladnoće, te boli. Ti receptori su različiti nervni završeci, kojih u koži ima nekoliko milijona, vrlo neravnomjerno raspoređenih.

U doljnjem dijelu pousmine nalaze se pigmentna zrnca melanina. Sunčanjem se njihov broj povećava, pa koža zato postaje tamnija. Time se tijelo brani od ultraljubičastog zračenja.

• Dermatologija
• Dlaka
• Tkivo
• Dlaka
• Linjanje