Masakr U Buči

Ukrajinske vlasti priopćile su da je ubijeno više od 300 stanovnika grada, opisale pokolj kao genocid i zatražile od Međunarodnog kaznenog suda (ICC) da istraži što se dogodilo u Buči. Ruske vlasti poricale su bilo kakve zločine i opisale snimke i fotografije tijela kao "provokaciju" ili "scenski nastup" ukrajinskih vlasti. Istraživanja su utvrdila da su ruske tvrdnje netačne. Prema ukrajinskim izvorima, zločine su počinili pripadnici 64. motorizirane streljačke brigade Ruske vojske iz Habarovskog kraja na dalekom istoku Rusije. Kao glavnog odgovornog po zapovjednoj odgovornosti Ukrajinci prokazuju potpukovnika Atzabeka Omurbekova.

Masakr u Buči
Lokacija	Buča, Kijevska oblast, Ukrajina
Koordinate	50°33′N 30°13′E / 50.550°N 30.217°E / 50.550; 30.217
Datum	mart 2022.
Meta	Ukrajinski civili u Buči
Mrtvih	300+ (prema Ukrajini)
Počinioci	Oružane snage Ruske Federacije

Dana 24. februara 2022. godine, nakon višemjesečnih napetosti i optužbi na račun Ukrajine, Ruska Federacija pokrenula je masovnu invaziju na ovu zemlju. Nakon nekoliko nedjelja borbi u Ukrajini, iskristalizirala su se tri glavna bojišta: južno u kojem su ruske snage nadirale iz smjera okupiranog Krima, istočnog, odakle su Rusi napadali položaje Ukrajinske vojske iz Donbasa, te sjevernog bojišta, gdje su ruske snage preko teritorije Bjelorusije upale na područje oko nuklearne elektrane Černobil i nadirale prema ukrajinskom glavnom gradu Kijevu. Jedna od glavnih udarnih sila strateškog napadnog pravca prema Kijevu, bila je 35. armija Ruske Federacije, koja je za potrebe rata u Ukrajini dovedena ranije iz Istočnog vojnog okruga, s granice s Kinom.

Iako su u početku rata, ruske zračno-desantne snage pokušavale zauzeti strateški važne zračne luke Antonov u okolini Kijeva, kako bi preko njih mogle dovoditi pojačanja, linije bojišnice su se u konačnici pomaknule na sjeverozapadna kijevska predgrađa poput Buče, Irpina i sl., gdje su se razvile žestoke borbe između kolona ruskih kopnenih snaga s jedne, te Ukrajinske vojske i Teritorijalne obrane s druge strane. Jedna od glavnih cesta od sjevera prema Kijevu, prolazila je kroz grad Buču, pa su na ovom mjestu ukrajinske snage postavljale zasjede kolonama ruskih vozila, nanoseći im nemale gubitke. U razdoblju od 27. februara do 14. marta, Buča je nekoliko puta naizmjenično padala pod kontrolu jedne vojske, a zatim je bila vrćena pod kontrolu druge vojske. Napokon, 31. marta Rusi su se povukli iz Buče, a za njima u grad ušle su ukrajinske snage, čistivši posljednje ostatke Ruske vojske.

Nedugo nakon povratka Ukrajinaca, u Buču su ušle i međunarodne novinarske ekipe, koje su otkrile gomile ubijenih civila koji su ležali po ulicama grada. Prizori na koje su naišli, odavali su dojam ljudi koji su ubijeni tokom uobičajenih aktivnosti poput vožnje bicikla. Dio pronađenih ljudi ubijen je s rukama zavezanim na leđima, nakon čega im je pucano u potiljak. Jednom muškarcu kundakom je smrskana glava, a drugi je nekoliko puta bio upucan u prsa. Prema riječima gradonačelnika Buče, Anatolija Fedoruka, koji kaže da je osobno svjedočio nekim ubojstvima, Rusi su: "pucali u tri civilna automobila koja su pokušali pobjeći", a "napali su i trudnu ženu, čiji je suprug vrištao i molio da je ne ubiju, ali su ju upucali". Jedna Ukrajinka rekla je da su njoj i njenom suprugu u kuću upali ruski vojnici, koji su tražili da im kažu: "gdje su nacisti u Buči". Nakon toga su optužili ukrajinsku vlast da je nacistička, njenog supruga su u papučama odveli izvan kuće, naredili mu da skine košulju, klekne, te ga potom ubili. Kod crkve u Buči, otkrivena je masovna grobnica, u kojoj je prema pisanju Moscow Timesa pokopano 57 ljudi. Dvadeset i pet djevojaka između 14 i 25 godina starosti, prijavilo je da su ih ruski vojnici tokom okupacije silovali. Ministarstvo obrane Ukrajine objavilo je kako su naišli na razbacane leševe po ulicama i na autocesti dvadesetak kilometara izvan Kijeva. Nekoliko golih ženskih tijela koje su počinitelji pokušali spaliti, pronađeno je pokraj ceste.

Galerija

Masakr je osudio predsjednik Vijeća Evropske unije Charles Michel, koji je rekao da je "šokiran nezaboravnim slikama zločina koje je počinila ruska vojska u Kijevu" i obećao da će Evropska unija pomoći Ukrajini i grupama za ljudska prava u prikupljanju dokaza za upotrebu prilikom procesuiranja ratnih zločinaca na međunarodnim sudovima. Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg na sličan je način izrazio užas zbog napada na civile.

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guterres izrazio je šok zbog slika iz Buče i pozvao na nezavisnu istragu koja bi osigurala efektivnu odgovornost. Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija sastalo se 5. aprila 2022. kako bi razgovaralo o situaciji, zajedno sa video obraćanjem predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog.