Genocid (lat.
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija. |
Ovaj članak zahtijeva čišćenje. |
Moguće je da članak ne poštuje standarde Wikipedije na bosanskom jeziku. |
genus = narod, occidere = ubiti) je najekstremniji – po žestini najdrastičniji, po metodima često najbrutalniji, a po posljedicama najpogubniji – vid "rasne" diskriminacije. Ovo "narodomorstvo" (tj. "zločin genocida") je, dakle, najteža krajnost "zločina protiv čovječnosti" – usmjerena na istrebljenje i uništavanje cijelih "rasnih", etničkih, nacionalnih, religijskih i drugih skupina. Uporedo sa biološkim iskorjenjivanjem grupne žrtve, brišu se i prepoznatljivi tragovi njene materijalne i duhovne kulture ("kulturocid"), tj. uništava se njeno sveukupno bioantropološko i socioantropološko biće.
U bližoj historiji žrtve genocida su najčešće bili narodi čije su postojbine zaposjedali kolonijalni osvajači ili drugi agresivni pretendenti na tuđe teritorije. Tragičnu genocidnu kulminaciju rasizma ostvaruje nacistička Njemačka, krajem tridesetih i početkom četrdesetih godina XX vijeka. Ta zvanična državna ideologija "teorijski" je opravdavana tezom o globalnoj historijskoj misiji (biološki superiorne i predodređene) "arijevskê rasê" ("nadljudî", uporedi: "nebeski narod"). Prema nacističkom zakonodavstvu, svi nearijevski pojedinci i skupine su manje vrijedni i apriorno nesposobni za obavljanje kulturnih, umjetničkih, prosvjetnih, tehničkih i ostalih javnih i mnogih drugih "elitnih" funkcija i poslova. Ta nehumana hajka na "nečistu krv" rezultirala je masovnim genocidom nad Jevrejima, Romima, slavenskim i drugim pripadnicima "nižih rasa", u kojem su uništeni životi miliona nevinih ljudi.
Temeljni međunarodni dokumenti u borbi za uklanjanje svih oblika rasizma i genocida | ||||||
Dokument | Godina | Najbitnije odrednice | ||||
Deklaracija o ljudskim pravima | 1929. | "Svaka država je međunarodno obavezna da prizna jednako pravo svakog pojedinca na život, slobodu i svojinu, kao i da na svojoj teritoriji pruži punu i ukupnu zaštitu prava bez razlikovanja s obzirom na državljanstvo, spol, rasu, jezik i vjeroispovijest" | ||||
Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima | 1942. | "Sva ljudska bića se rađaju slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima" | ||||
Povelja UN | 1945. | Obaveza UN je unapređivanje „univerzalnog poštovanja i uvažavanja ljudskih prava i osnovnih sloboda za sve, bez obzira na rasu, spol, jezik i vjeroispovijest" | ||||
Konvencija o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida* | 1948. | "Genocid je uskraćivanje prava na opstanak čitavim ljudskim grupama, kao što je homicid uskraćivanje prava na opstanak pojedinim ljudskim bićima – takvo uskraćivanje prava na opstanak potresa ljudsku savjest, nanosi velike gubitke čovječanstvu koje je usljed toga lišeno kulturnih i drugih doprinosa ovih ljudskih grupa, i protivi se moralnim zakonima kao i duhu ciljeva UN."* | ||||
Deklaracija o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije | 1963. | Rasna diskriminacija je „svako razlikovanje na osnovu rase, boje kože, predaka, nacionalnog ili etničkog porijekla". (Proces usvajanja nastavljen 1966.). | ||||
Međunarodna konvencija o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije | 1966., stupila na snagu 1969. | Rasna diskriminacija je „svako razlikovanje na osnovu rase, boje kože, predaka, nacionalnog ili etničkog porijekla". | ||||
Napomene | * Prema Konvenciji (Član II), genocidnim se smatraju ..."slijedeći akti, izvršeni sa namjerom da se uništi, u cjelosti ili djelimično, neka nacionalna, etnička, rasna ili vjerska grupa kao takva:
| * Konvencija ne obuhvata poznate asimilatorske oblike genocida u kojima se pravo na postojanje određenih ljudskih grupa može uskratiti i bez biološkog uništenja, prinudnim lišavanjem grupe njenog kulturnog identiteta (kulturocid), tj. zatiranjem kulturnih posebnosti po kojima je prepoznatljiva u široj zajednici. Nametanjem tuđe kulture, vjere, jezika, običaja (itd.), realizira se najprije kulturološka, a zatim (postepeno) i biološka asimilacija žrtve genocida. |
Riječ genocid je 1943. prvi put upotrijebio Raphael Lemkin (Rafael Lemkin) (1900–1959), Poljak i židovski učenjak u polju pravnih pitanja. U ishodu Holokausta, Lemkin je uspješno proveo kampanju za univerzalno prihvatanje međunarodnih prava, definirajući i zabranjujući genocid. Konvencija o prevenciji i kaznama za krivično djelo genocida, koja je usvojena od strane Generalne Skupštine UN-a je postigla ovaj cilj 1948, stupajući na snagu 1951. godine.
Prema Gregoryju Stentonu, predsjedniku Genocide Watch, genocid se razvija u osam etapa:
U aprilu 2012., javljeno je da će Stanton uskoro dodati dva nova stadija: diskriminaciju i proganjanje, svojoj originalnoj teoriji.
Wikicitati imaju citate vezane za: Genocid |
Commons ima datoteke na temu: Genocid |
This article uses material from the Wikipedia Bosanski article Genocid, which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaj je dostupan pod licencom CC BY-SA 4.0 osim ako nije drugačije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses.
®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Bosanski (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.