Krok

Prvi put se spominje u Hronici Kuzme Praškog, koja je bila napisana početkom 12.vijeka. Tamo je predstavljen, ne samo kao Čehov nasljednik, već i kao utemeljitelj monarhije i tvorac prvog skupa zakona.

Po legendi, poslije smrti Čeha, posjed njegovih zemalja ponuđen je njegovom bratu Lehu, ali on se odrekao vladavine u korist Kroka, koji je bio glava jednog od klanova. Krok je prihvatio prijedlog i prešao u Budeč.

Krok je bio čarobnjak i znao je govoriti sa bogovima. Kada je tražio bezopasno mjesto za osnivanje grada, počeo je moliti bogove i uskoro je našao to mjesto na desnoj strani rijeke Vltave u gustoj šumi. Tamo, na visokoj stijeni on je osnovao grad i tvrđavu Vyšehrad.

Krok se može smatrati jednim od "osnivača zakonika" koji imaju i drugi Slavenski narodi: Poljaci Krak, Rusi Kij, Srbi Klukas.

 

Krok je imao tri kćerke:

• Kazi — najstarija, vračarka i liječnik.
• Tetka — srednja, svećenica.
• Libuše — najmlađa, mudra i pametna. Poslije smrti Kroka postala je vladarica Čeha.

• Vaclav Gajek iz Libočana pretpostavljao je da je Krok umro 709. godine.
• Jan Dlugoš poistovjećivao je Kroka sa poljskim Krakom.
• František Palacki vjerovao je da je lik Kroka nastao pod utjecajem povijesne ličnosti Samo.

• Strzelczyk Jerz. Mity, podania i wierzenia dawnych Słowian. Rebis. Poznań. 2007. 978-83-7301-973-7
• Alois Jirásek, Staré pověsti české. Ilustrace Mikoláš Aleš. Praha : Cesty, 1999. Kapitola O Krokovi a jeho dcerách, s. 14-18.
• HÁJEK Z LIBOČAN, Václav. Pověsti o počátcích českého národu a o českých pohanských knížatech. Příprava vydání Jan Kočí. Praha : Kočí, 1917. — kapitola Krok a jeho dcery, s. 12-28.
• KOSMAS. Kosmova kronika česká. Překlad Karel Hrdina a Marie Bláhová. Praha : Svoboda, 1972. — kapitola III. a IV., s. 14-25.

• Slavenski kraljevi