Ephemeroptera

Osnovna obilježja predstavnika ovog reda su:

• dva stadija odrasle jedinke (subimago i imago),
• paleopterni sistem krila,
• potpuno reduciran i nefunkcionalan usni aparat kod odraslih,
• srednji kaudalni filament i samo jedna osovinska ploča za zglobljavanje krila,
• reduciran analni dio zadnjih krila,
• adaptacije prednjih nogu mužjaka za hvatanje ženki prilikom kopulacije.
• larve imaju usni aparat za grickanje.

Odrasli imaju mehko i nježno tijelo. Krila su membranozna, sa složenom nervaturom i u mirovanju sstoje vertikalno u odnosu na tijelo. Složenost nervature krila, pored još nekih karakteristika, služi za determinaciju na natporodice. Hrila su heteronomna, tj. prvi par krila je prilično veći od drugog.

Odrasle jedinke efemeroptera žive uz obale rijeka ili jezera, i to samo nekoliko sati do par dana. Za to vrijeme se okupljaju u rojeve, pare i polažu jaja u vodu, a nakon čega ugibaju. Jaja padaju na dno i iz njih se izleže larva koja vremenom raste.

Period razvića, od poleganja jaja do pojave larvi traje najviše do 10 meseci (kod sjevernoalpskih vrsta ili ga uopće nema (kod ovoviviparnih vrsta). Larveni stadij traje od nekoliko sedmica do više od dvije godine. Larve (nimfe) žive u bistrim brzim potocima, riječnim izvorima vodnih ekosistema, ali i u sporijim i većim rijekama, a nekoliko vrsta živi u jezerima. Većina vrsta su herbivori, čija su glavna hrana alge. Neke vrste se hrane i beskičmenjacima.

Red vodenih cvjetova veoma je čest među fosilnim nalazima insekata. Budući da su primitivna grup, prisutni kao fosili iz najranijih epoha. Najstariji fosilni nalaz koji pouzdano spada u grupu efemeroptera potiče iz ranog perma, iako se smatra da su pojedini problematični karbonski fosili verovatno srodni ovoj grupi. Među tim fosilima, posebno je zanimljiva vrsta Lithoneura lameerei iz porodice Syntonopteridae, koju su svrstavali u izumrli red Palaeodictyoptera ili u red vodenih cvjetova, ili u zaseban red označen kao Syntonopterodea.

Od perma do jure poseban procvat dešava se u nekoliko njihovih porodica, za koje se pretpostavlja da su preci današnjih porodica, a čiji su svi predstavnici izumrli. Dobro definirane izumrle porodice su: Bojophlebiidae, Mesephemeridae, Mesoplectopteridae, Misthodotidae i Protereismatidae, a Jarmilidae i Oboriphlebiidae opisane su samo na osnovu ostataka larvi. Za razliku od današnjih vrsta, predstavnici izumrlih familija su imali razvijen usni aparat i kod odrallih, kao i jednaka prednja i zadnja krila. U toku jure (možda i već i od trijasa) pojavile su se i forme sa heteronomnim krilima (prednja i zadnja krila su različite građe). Najveću brojnost i raznolikost ovaj red imao je u periodu jure i krede.

Prema Katalogu života efemeroptere imaju 813 vrsta i slijedeći kladogram..

Uobičajeno je da se izumrli predstavnici ovog reda svrstavaju se u podred Permoplectoptera, dok se savremene efemeroptere dijele na dva podreda, sa nekoliko natporodica:

Podred: Schistonota

Natporodica Baetoidea
Porodice:

• Ameletopsidae
• Ametropodidae
• Baetidae
• Oniscigastridae
• Siphlonuridae

Natporodica Heptagenoidea
Porodice:

• Coloburiscidae
• Heptageniidae
• Isonychiidae
• Oligoneuriidae

Natporodica Leptophlebioidea
Porodica:

• Leptophlebiidae

Natporodica: Ephemeroidea
Porodice:

• Behningiidae
• Ephemeridae
• Euthyplociidae
• Palingeniidae
• Polymitarcydae
• Potamanthidae

Podred Pannota

Natporodica Ephemerelloidea
Porodice:

• Ephemerellidae
• Leptohyphidae
• Tricorythidae

Natporodica Caenoidea
Porodice:

• Baetiscidae
• Caenidae
• Neoephemeridae
• Prosopistomatidae

Podred Schistonota se smatra polifiletskom skupinom, u okviru koje se nalaze predstavnici i drugog podreda. Zato neki autori ovaj red dijele na tri podreda:

1. Catapacea
2. Furcatergalia
3. Branchitergalia