Tomislav Krizman

jul">21. jul 1882. – Zagreb, 24. oktobar 1955.) bio je hrvatski slikar i grafičar, jedan od najznačajnijih promotora secesije u Hrvatskoj. Krizman je bio pionir grafičkog dizajna, zapravo primijenjene grafike kako se tada zvala ta vještina, kreator prvih tako oblikovanih knjiga, plakata, brošura i predmeta.

Tomislav Krizman
Secesija
Biografske informacije
Rođenje	Orlovac (Karlovac), 21. jul 1882.
Smrt	Zagreb, 24. oktobar 1955.
Nacionalnost	Hrvat
Opus
Polje	slikarstvo, grafika
Praksa	Zagreb, Beč

Krizman se školovao na zagrebačkoj Trgovačkoj akademiji i paralelno pohađao tečajeve crtanja i slikanja kod Čikoša, Crnčića i Auera. Od 1903. do 1907. nastavlja školovanje u Beču najprije na Školi za primijenjenu umjetnost a nakon tog i na Akademiji. U Beču se upoznao sa secesijom i koja mu se toliko dopala da je postao i član grupe Secession.

Još dok je živio u Beču dizajnirao je neke keramičke predmete u duhu secesije, a i slike koje je naslikao tada (Autoportret, Portret Mary Delvard) jasno odaju taj uticaj. Nakon povratka u Hrvatsku od 1912. radi na zagrebačkoj Školi za umjetnost i obrt kao profesor, a od 1922. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu na kojoj je radio do smrti. Krizman je bio i društveno angažiran, jedan je od osnivača Društva likovnih umjetnika Medulić 1908. i Proljetnoga salona (1916) i Umjetničke zadruge Djela. Uz to što je bio osnivač moderne hrvatske grafike, bio je i pionir Industrijskog dizajna. Bio je i redovni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti.

Kao slikar Krizman je slikao pejsaže, portrete, mrtve prirode u svim tehnikama. Nakon balkanskih ratova slikao je pesaže putujući Makedonijom, Kosovom, Bosnom i Hercegovinom. Puno je značajniji njegov opus koji je ostavio u grafici. Još dok je boravio u Beču 1907. izdao je grafičku mapu Skitzzen und Eindrücke aus Dalmatien, Bosnien, Kroatisch Zagorien und Wien. Nakon tog je 1909. objavio mapu; Motivi iz Beča, zatim 1910. mapu bakroreza sa motivima iz Bosne i Hercegovine , a nakon tog 1917. i 1918. Veliku i malu mapu sa motivima iz Makedonije. Puno kasnije 1936. i 1937. objavio je mape bakroreza Bosna i Hercegovina i Naš Jadran. Bavio se i scenografijom i kostimografijom za teatarska i operna djela.

• O grafičkim vještinama (1952), Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti