Grafika

Primjeri su fotografije, crteži, skice, grafovi, dijagrami, simboli, geometrijski oblici, karte, inžinjerski crteži i ostale vrste slika koje nisu tekst.

Grafika može biti funkcionalna i umjetnička. Grafika može biti nepostojeća ili može predstavljati nešto iz stvarnog svijeta.

Najranija grafika poznata modernom svijetu su bile pećinske slike stvorene oko 40,000 - 10,000. pne. Papirus su koristili drevni Egipćani kao materijal za crtanje i planiranje piramida. Od 600-250 p.n.e Grci su odigrali glavnu ulogu u razvoju geometrije, koristili su grafiku da objasne razne teoreme kao što je Pitagorina teorema.

Crtanje

Glavni članci: Crtanje i Tehničko crtanje.

Slikanje

Glavni članak: Slikanje

U srednjem vijeku slike su bile veoma izobličene, kao primjer - ljudi na dvorcu su bili nesrazmjerno veći zato što su bili od veće važnosti na slici. Kasnije realizam i perspektiva su postali više bitni. Tokom renesanse umjetnici su prihvatili nematematički pristup crtanju, Giotto di Bondone i Duccio di Buoninsegna su ostvarili velike napretke u grafici koristeći perspektivno crtanje sa korištenjem simetrije, konvergnih linija i predskraćivanja.

Printmaking

Main article: Printmaking

Printmaking originated in China after paper was invented (about A.D. 105). Relief printing first flourished in Europe in the 15th century, when the process of papermaking was imported from the East. Since that time, relief printing has been augmented by the various techniques described earlier, and printmaking has continued to be practiced as one of the fine arts.

Linijska umjetnost

Bakropis

Glavni članak: Bakropis

Nizozemski umjetnik M.C. Escher se specijalizovao u bakropisu nemogućih struktura.

Ilustracija

Glavni članak: Ilustracija

Grafikon

Glavni članak: Grafikon

Dijagram

Glavni članak: Dijagram

Simboli

Glavni članak: Simbol

Geometrijski dizajn

Karte

Glavni članak: Karta

Karta ili mapa je umanjena slika Zemljine površine, nekog dijela Zemljine površine ili neba. Zemljina površina, zbog zakrivljenosti, ne može se prikazati u ravnini bez deformacija, a ne mogu se prikazati ni sve pojedinosti i svi objekti na Zemljinoj površini. Jedna od prvih savremenih karti je napravljena od strane Waldseemüllera.

Fotografija

Glavni članak: Fotografija

Jedna od razlika između fotografije i ostalih oblika grafike je ta da fotografer u principu samo snima neku scenu iz stvarnosti. Fotografer bira pogled i njegov ugao, ali i ostale tehnike kao što je baratanje postavki fotoaparata. U posljednje vrijeme digitalna fotografija je otvorila put novim nepresušnim manipulacijama nad slikama. Fotografija obuhvaća samo isječak i trenutak beskrajnog prostora i vremena, zaustavlja sliku života i stvarnosti što su u neprekinutom kretanju i trajno se mijenjaju.

Inžinjerski crteži

Glavni članak: Inžinjersko crtanje

Računarska grafika

Glavni članak: Računarska grafika

U računarskoj grafici imamo dvije vrste grafike: Rastersku i vektorsku. Računarska grafika je polje vizuelnog računarstva gdje se pomoću računara stvara slika. Ta slika može biti iz stvarnog svijeta koja se pomoću računara štima i mijenja. Također, računarska grafika je mnogo zastupljena u filmskoj industriji za stvaranja raznih efekata, animacija i ostalih manipulacija nad pokretnim slikama (film). Prvi glavni iskorak u računarskoj grafici] je napravio Ivan Sutherland 1962. godine koji je bio zaslužan za izum Sketchpad-a.

Računarska grafika se može podijeliti u nekoliko polja: stvarno 3D izvođenje (render) slike (koristi se u računarskim igrama), računarska animacija, hvatanje (capture) i stvaranje videa, stvaranje specijalnih efekata, potpuno ili djelomično računarski stvorenih filmova, obrada slike i modeliranje (koristi se u medicinske svrhe, kao i u arhitekturi).

Grafika najčešće služi za ukazivanje čitaoca i gledaoca na neku određenu informaciju. Također se koristi u dopunjavanju teksta u cilju pomaganja čitljivosti nekog štiva. Grafika se mnogo koristi i u raznim časopisima. U računarstvu grafika se koristi kao interfejs, a grafika je jedan od 5 osnovnih elemenata multimedije. Grafika je jedan od osnovnih načina reklamiranja. Može biti naslikana ili nacrtanja rukom, stvorena pomoću računara ili fotografisana.

Poslovanje

Grafika je obično zastupljena u poslovanju i ekonomiji za finansijske dijagrame i tabele za prikazivanje cijena i količina nekog proizvoda.

Reklamiranje

Na ovom polju se vjerovatno najviše zarađuje uz pomoć grafike. Ovdje umjetnici pokušavaju pomoću grafike poboljšati prodaju nekog proizvoda.

Učenje

Grafika se mnogo koristi i u učenju i knjigama za predmete kao što je geografija, nauka i matematika za ilustrovanje teorija i pojmova. Dijagrami se koriste za obilježavanje fotografija i slika. Također se koristi animirana grafika koja ima neke prednosti nad nepokretnom grafikom.

Oxford Illustrated Dictionary koristi grafiku za razne ilustracije zbog lakšeg čitanja i snalaženja.

Film i animacija

Računarska grafika se, posebno u zadnje vrijeme, koristi u poboljšavanju filmova. Koristi se za dodavanje specijalnih efekata, kao i za potpuno stvaranje filmova pomoću računara.

Web grafika

Prvi internet preglednik koji je mogao očitati slike je bio Mosaic. Stranice su ispočetka počele da koriste male GIF slikice. Najčešće se prave grafički elementi koji služe kao reklama ili navigacijska dugmad. Web grafika se najviše stvara pomoću grafičkih programa kao što su Photoshop ili Paint Shop Pro.

•  
  Fotografija
•  
  Crtež
•  
  Linijska umjetnost
•  
  Grafikon
•  
  Dijagram
•  
  Geometrijski dizajn

• Računarska grafika
  • Rasterska grafika
  • Vektorska grafika
  • 2D grafika
  • 3D grafika
• Animacija
• Umjetnost
• Slikanje
• Crteži
• Grafički program
• Grafički dizajner
• Osmišljavanje logotipa
• Časopisi
• Marketing
• Novine
• Posteri
• Web dizajn
• Grafički dizajn

 

Grafika na Wikimedijinoj ostavi