Ljudsko telo predstavlja celokupnu strukturu ljudskog organizma i obuhvata glavu, vrat, trup, dve ruke i dve noge.
Dok čovek ne dostigne odraslo doba, telo se sastoji od skoro 100 biliona (1012) ćelija osnovnih jedinica života Ove ćelije su biološki organizovane da na kraju oforme celo telo.
Ljudsko telo | |
---|---|
Karakterstike ljudskog tela prikazane na telima kod kojih su telesne dlake i muške dlake na licu uklonjene |
Za više informacija videti Anadomija, Proporcija tela i Anatomska terminologija |
Sastav ljudskog tela Kod zdravog čoveka teškog 60 kg | ||
Konstituent | Težina | Procenat atoma |
---|---|---|
Vodonik | 6.0 kg | 63% |
Kiseonik | 38.8 kg | 25,5% |
Ugljenik | 10.9 kg | 9,5% |
Azot | 1.9 kg | 1,4% |
Kalcijum | 1.2 kg | 2,0% |
Fosfor | 0.6 kg | 0,2% |
Kalijum | 0.2 kg | 0,07% |
Prosečan odrasli čovek (u razvijenim zemljama) visok je oko 1,7-1,8 m, a odrasla žena je oko 1,6–1.7 m. Visina je značajno određena genima i ishranom. Na tip tela i sastav ljudskog telasastav učestvuju faktori kao što su genetika, ishrana i vežbanje.
Za više informacija videti Oblik tela i Ženski oblik tela |
Ljudska anatomija (grč. ἀνατομία, „disekcija“, od ἀνά, „gore“ i τέμνειν, „seći“) prvenstveno je naučna studija morfologije ljudskog tela. Anatomija se deli na bruto anatomiju i mikroskopsku anatomiju. Bruto anatomija (takođe poznata i kao topografska anatomija, regionalna anatomija ili antropotomija) je proučavanje anatomski struktura uz pomoć mikroskopa, koja uključuje histologiju (studiju organizacije tkiva), i citologiju (proučavanje ćelija). Anatomija, ljudska fiziologija (studija funkcije), biohemija (studija hemije živih struktura) su komplementarno osnovne medicinske nauke koje generalno zajedno (ili u tandemu) za studente koji studiraju medicinske nauke.
Sa nekih gledišta ljudska anatomija je usko povezana sa embriologijom, komparativnom anatomijom i komparativnom embriologijom, kroz zajedničke korene u evoluciji; na primer, veći deo ljudskog tela zadržava antički segmentni obrazac koji je prisutan kod svih kičmenjaka gde su osnovne jedinice ponavljane, što je posebno očigledno na kičmenom stubu i rabarnom kavezu, i može biti praćeno od veoma ranih embriona.
Generalno gledano, lekari, stomatolozi, fizioterapeuti, sestre, bolničari, radiografi i studenti određenih bioloških nauka, uče bruto anatomiju i mikroskopsku anatomiju sa anatomiskih modela, skeleta, tekstualnih knjiga, dijagrama, fotografija, lektura i tutoriala. Proučavanje mikroskopske anatomije (ili histologije) može biti dodato praktičnom iskustvu u proučavanju histoloških priprema (ili slajdova) pod mikroskopom; i takođe medicinski i studenti stomatologije generalno uče anatomiju uz praktično iskustvo disekcije i posmatranja leševa (mrtvih ljudskih tela). Temeljno radno znanje iz anatomije je neophodno za sve medicinske doktore, posebno hirurge, i doktore koji rade neke dijagnostičke specijalnosti, kao što su histopatologija i radiologija.
Ljudska anatomija, fiziologija i biohemija su osnovne medicinske nauke, koje su generalno predavane studentima medicine u prvoj godini fakulteta. Ljudska anatomija može da se uči regionalno i sistematski; što je, pojedinačno, proučavanje anatomije telesnih oblasti kao što su glava i grudi ili proučavanje specifičnih sistema, kao što su nervni i respiratorni sistemi. Značajna tekstualna knjiga iz anatomije, Grejeva anatomija, nedavno je preorganizovana iz sistemskog formata u regionalni format, u skladu sa modernim učenjima.
This article uses material from the Wikipedia Srpskohrvatski / Српскохрватски article Ljudsko tijelo, which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaj je dostupan pod CC BY-SA 4.0 osim ako je drugačije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses.
®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Srpskohrvatski / Српскохрватски (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.