Erlangen (nem.
Grad ima oko 103.000 stanovnika. Erlangen čini uniju sa gradskim područjima Nirnberga i Firta, koja se naziva Metropolitenska regija Nirnberg.
Erlangen Erlangen | |
---|---|
Grb | |
Osnovni podaci | |
Država | Njemačka |
Gradonačelnik | Florian Janik (SPD) |
Savezna država | Bavarska |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | 104.980 |
Gustina stanovništva | 1.366 st./km² |
Geografija | |
Koordinate | 49°35′47″N 11°00′16″E / 49.59636°N 11.00431°E |
Vremenska zona | UTC+1, leti UTC+2 |
Nadmorska visina | 280 m |
Površina | 76,8 km² |
Ostali podaci | |
Poštanski kod | 91052 |
Pozivni broj | 09131 |
Registarska oznaka | ER |
Web-stranica | www.erlangen.de |
Danas je grad poznat po Univerzitetu Fridrih Aleksander, koncernu elektronske industrije Simens AG, kao i medicinskim institucijama (22 univerzitetske klinike). Grad ima strategiju da Erlangen učini glavnim nemačkim centrom za medicinska istraživanja i proizvodnju medicinske opreme.
Snažan pečat u istoriji grada su ostavili hugenoti, koji su se ovde naselili kada su proterani iz Francuske posle 1685.
Prvi pomeni grada Erlangen kao „vila erlangon“ potiče iz godine 1002. 1361. godine bilo je selo prodano caru Karlu IV. U blizini ovog sela nakon tri godine bio je osnovan grad koje je dobio 1374. godine kovnicu vlastitog novca. 1389. godine su mu potvrđene gradske privilegije. Posle pripadanja raznim knezovima 1810. godine grad je podpao pod Bavarsko kraljevstvo skupa sa kneževinom Bajerut.
Za vreme pripadnosti kneževini Bajerut došle su u Erlangen prve izbeglice iz Francuske. 1724. godine grof Bajerut je u rezidencijalnom gradu Bajerutu osnovao univerzitet koji je 1743. godine premešten u Erlangen, a kasnije je nazvan Fridrih-Aleksandrov univerzitet.
Već 1818. godine grad je dobio samostalnu upravu. 1844. godine grad je po prvi put priključen na železnicu zahvaljujući Ludvig- Sid- Nord- banu između Nirnberga i Bamberga. Tom prilikom izgrađen je prvi bavorski železnički tunel „Burgbergtunel“
Drugi svetski rat je grad Erlangen prošao bez učešća i 16. aprila 1945. godine se regionalni komandant nemačkih armija Verner Lorneberg bez borbe se predao američkoj armiji i isti dan je izgubio život. Ostaje nejasno dali su ga ubili vojnici ili je izvršio samoubistvo nakon kapitulacije. Po njemu je jedan Trg u Erlangenu dobio ime „Lorlebergplac“.
Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 280 metara. Površina opštine iznosi 76,8 km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 104.980 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 1.366 stanovnika/km². Posjeduje regionalnu šifru (AGS) 9562000, NUTS (DE252) i LOCODE (DE ERL) kod.
Mjesto | Država | Vrsta saradnje | Od |
---|---|---|---|
Ričmond | SAD | kontakt | 1998. |
Ešilstruna | Švedska | partnerstvo | 1961. |
Bešiktaš | Turska | partnerstvo | 2003. |
Vladimir | Rusija | partnerstvo | 1987. |
San Karlos | Nikaragva | partnerstvo | 1990. |
Vencone | Italija | kontakt | 1976. |
Šendžen | Kina | partnerstvo | 1997. |
Stouk na Trentu | Ujedinjeno Kraljevstvo | partnerstvo | 1989. |
Ren | Francuska | partnerstvo | 1964. |
Umhauzen | Austrija | partnerstvo | 2006. |
Kumijana / Pijemont | Italija | prijateljstvo | 2000. |
Izvor |
This article uses material from the Wikipedia Srpskohrvatski / Српскохрватски article Erlangen, which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaj je dostupan pod CC BY-SA 4.0 osim ako je drugačije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses.
®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Srpskohrvatski / Српскохрватски (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.