Blagovijest

Ovo je glavno značenje pojma Blagovijest. Za druga značenja pogledajte Blagovijest (razdvojba).

Slavi se 25. ožujka, devet mjeseci (trajanje trudnoće) prije Božića. Ponekad se slavi kasnije, ako pada na Cvjetnicu ili na svagdan u Velikom tjednu prije Uskrsa. Slavi se u korizmi, čime se naglašava radost zbog začeća, ali i žalost zbog Isusove muke. Uobičajen je i blagoslov trudnica nakon svete mise.

Na Blagovijest se obilježava i Dan svetosti života.

Riječ Blagovijest je staroslavenska podrijetla i znači „dobra, lijepa vijest”.

Prema Bibliji, arkanđeo Gabrijel navijestio je Mariji začeće Sina Božjega po Duhu Svetome. Dogodilo se to u Nazaretu, u vrijeme kada je Marija bila zaručena s Josipom, ali još nisu zajedno živjeli. Arkanđeo joj se na početku obratio riječima: „Zdravo Marijo, milosti puna, Gospodin s Tobom”, što je postalo početak molitve „Zdravo Marijo”. Marija je prihvatila Božji naum riječima: „Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po riječi tvojoj!”, što je postao početak Angelusa. Arkanđeo je tada otišao.

Blagovijest se u Crkvi slavi barem od 6. st., iz kojega potječe zapis sv. Abrahama Efeškog o slavlju svetkovine u Crkvi.

U Nazaretu se nalazi Bazilika Navještenja Gospodinova. Prema predaji, Marijina kuća, gdje se dogodilo navještenje, nalazila se u Nazaretu do kraja 13. stoljeća. Tada joj je prijetilo rušenje pa su je anđeli prenijeli na Trsat u Hrvatsku. Na Trsatu je bila od 10. svibnja 1291. do 10. prosinca 1294. Tada su je anđeli, odnijeli u Loreto u Italiju, gdje je i danas. Za utjehu, papa Urban V. 1367. godine šalje na Trsat čudotvornu sliku Majke Božje imena „Majka milosti”. Predaja kaže da je sliku osobno naslikao sv. Luka Evanđelist.