Saaremaa

Saaremaa je najveći otok u Zapadnoestonskog arhipelaga koji razdvaja Riški zaljev od Baltičkog mora. Svojom površinom od 2 672 km² je četvrti po veličini otok u Baltičkom moru nakon Zelanda, Gotlanda i Fyna.

Otok je nizinski i uglavnom je građen od vapnenca i dolomita.

Sjeverni i zapadni dio otoka imaju brojne niske brežuljke, dok su istočni i južni dijelovi niži i plodniji. Na sjeverozapadu se nalazi najviše brdo visoko 54 metara, a tu je obrastao crnogoričnom šumom.

Otprilike 10 antičkih zemljanih fortifikacija čini općenito ravni reljef Saareme interesantnijim, dijametar tih fortifikacija kreće se od 110-150 metara, a visoki su 5–10 m.

Većina od približno 80 jezera na otoku nastala su uzdizanjem tla iz mora. Brojna obalna jezera još uvijek imaju vezu s morem. Većina tih jezera (približno 20) nalazi se na poluotoku Tagamõisa na sjeverozapadu otoka, i na jugoistočnoj i južno obali. Najveće priobalno jezero je višedjelno jezero Mullutu-Suurlaht (14,4 km²), pored grada Kuressaare Neka se obalna jezera ljeti presuše. Jezero Karujärv (3,3 km²), smješteno u šumama na zapadu, sa svojom vijugavom obalom i brojnim malim otocima, smatra se jednim od najljepših jezera na otoku.

Na južnoj obali se nalazi administrativni centar otoka i Okruga Saare Kuressaare. Otok je nasipom povezan sa susjednim otokom Muhu. Otočka ekonomija bazira se na poljoprivredi, stočarstvu i ribarstvu.

Na otoku živi 33,032 stanovnika, od tog 12,698 u Kuressaaru.

Prvo zaštićeno područje u baltičkim zemljama - Nacionalnim parkom Vilsandi, nalazi se pored zapadne obale Saareme.

Otok su 1227. zauzeli vitezi Livonskog bratstva mača i na njemu osnovali biskupiju. Nakon njih otokom su Došao je pod dansku 1559. vladali Danci, nakon njih od 1645. Šveđani, a nakon Velikog sjevernog rata (1721.) Rusi. Tek od 1918. i proglašenja nezavisnosti Saaremaa je dio Estonije.