Norveško More: More

Podvodni greben koji se proteže između Ovčjih otoka i Islanda odvaja ga od ostatka Atlantika, dok ga greben Jan Mayen razdvaja od Arktičkog oceana.

Za razliku od mnogih drugih mora, veći dio dna Norveškog mora nije dio epikontinentalnog pojasa i stoga leži na velikoj dubini od oko dva kilometra u prosjeku. Bogata nalazišta nafte i prirodnog plina nalaze se ispod morskog dna i istražuju se u područjima s dubinom mora do oko jednog kilometra. Obalna područja su bogata ribom koja dolazi u Norveško more iz sjevernog Atlantika ili iz Barentsovog mora radi mrijesta. Topla sjevernoatlantska struja osigurava relativno stabilne i visoke temperature vode, tako da je za razliku od arktičkih mora, Norveško more bez leda tokom cijele godine. Nedavna istraživanja su zaključila da je velika količina vode u Norveškom moru sa svojim velikim kapacitetom apsorpcije topline važnija kao izvor norveških blagih zima od Golfske struje i njenih proširenja

Ovo more je spoj između Islandskog mora na zapadu i Barencovog mora na sjeveroistoku. Na jugozapadu odvojeno je od Atlantskog okeana podvodnim grebenom koji se pruža između Islanda i Farskih ostrva. Na sjeveru je odvojeno od Arktičkog okeana grebenom Jan Mayen.

Norveško more zajedno sa Grenlandskim i Islandskim morem nosi kolektivni naziv Nordijska mora.

Norveško more se ne smrzava zbog tople i slane morske struje. Koristi se kao izdašno ribolovno područje, a ulov se uglavnom sastoji od bakalara, haringe, srdela i inćuna.

Nedovršeni članak Norveško more koji govori o geografiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.