Island: Ostrvska država u sjevernoj Evropi

Njena ukupna površina iznosi 102.775 km². Glavni grad Islanda jest Reykjavík. Broj stanovnika jest 399.189. Stanovnici Islanda uglavnom su potomci norveških i keltskih doseljenika. Glavna religija na Islandu jest luteransko kršćanstvo. Island je poznat kao zemlja gejzira i vulkana.

Republika Island Lýðveldið Ísland (is)
Zastava Grb
Himna: "Lofsöngur" ("Rapsodija")
Položaj Islanda
Glavni grad		Reykjavík 64°08′N 21°56′W / 64.133°N 21.933°W / 64.133; -21.933
Najveći grad		Reykjavík
Službeni jezik		Islandski
Državno uređenje		Unitarna parlamentarna republika
• Predsjednik		Guðni Th. Jóhannesson
• Premijer		Bjarni Benediktsson
Zakonodavstvo
Nezavisnost		od Danske
• Priznato		1. decembar 1918.
Površina
• Ukupno		102.775 km2 (106.)
• Vode (%)		2,7
Stanovništvo
• Ukupno (procjena 1. januar 2024.)		399.189 (172.)
• Gustoća		3,7/km2
BDP (PKM)		2017.
• Ukupno		17 milijardi $
• po stanovniku		50.500 $
HDI (2015)		0.921
Valuta		Islandska kruna (ISK)
Vremenska zona		WET (UTC+0)
Pozivni broj		+354
Internetska domena		.is

Island je bio jedan od najvećih otoka na svijetu koje čovjek nije naselio, dok u kasnom 9. i 10. vijeku nisu došli norveški i keltski(škotski i irski) imigranti. Island ima najstariji parlament na svijetu, Althing, osnovan 930. godine. Neki pisani izvori navode da su irski redovnici živjeli na Islandu prije dolaska norveških naseljenika, ali nisu nađeni arheološki dokazi koji bi potkrijepili ovu tvrdnju.

Island je bio nezavisan 300 godina, a zatim su njime vladali Norveška i Danska. Formalno je bio norveška kolonija do 1814. godine, kada se zajednička država Norveške i Danske razdvojila sporazumom iz Kiela, a Island je postao zavisna teritorija Danske. Od danske vlade dobio je ograničenu autonomnu vlast 1874. godine, a protektoratsku nezavisnost i suverenitet u unutrašnjim pitanjima 1918. godine. Vanjski odnosi i odbrana ostali su pod danskom upravom do Drugog svjetskog rata, kada je Njemačka vojno okupirala Dansku 1940. godine. Island su nakon toga okupirali saveznici. Danski kralj ostao je de jure suveren do 1944, kada je današnja republika osnovana u nedostatku danske vlasti.

Nova republika potpisala je 1950. godine sporazum sa SAD-om, kojim je Americi predana nadležnost nad odbranom Islanda. I danas SAD po ovom sporazumu ima vojnu bazu u Keflavíku, a Island nema svoje oružane snage, ali ima Obalnu stražu i član je NATO-a. Privreda Islanda u poslijeratnim desetljećima ostala je zavisno od ribolova i ova zemlja imala je više sukoba sa svojim susjedima u vezi s ovim resursom. Od ovih sukoba najpoznatiji su Bakalarski ratovi sa Britanijom. U posljednje vrijeme došlo je do diverzifikacije ekonomije usljed velikih investicija u tešku industriju (kao što su topionice aluminija) i privatizacije u finansijskom sektoru.

Parlament, Althing, osnovan je 1845, kao savjetodavno tijelo danskom kralju. Ovo se smatra ponovnim uspostavljanjem skupštine osnovane 930. godine, a suspendirane 1799. Trenutno ima 63 člana, koje stanovništvo bira svake četiri godine. Predsjednik Islanda uglavnom je ceremonijalno zvanje, a on služi kao diplomat, figura i šef države. Predsjednik vlade (premijer), zajedno sa svojim kabinetom, brine se za izvršni dio vlasti. Kabinet sastavlja predsjednik nakon općih izbora, ali ovaj proces obično se vodi između vođa političkih stranaka, koje međusobnim razgovorima odlučuju o sastavu kabineta. Samo kad se čelnici stranaka nisu u stanju u razumnom roku dogovoriti o sastavu kabineta predsjednik koristi ovo ovlaštenje i sam sastavlja kabinet. Ovo se nije dogodilo otkad je osnovana republika (1944), ali 1942. regent države (Sveinn Björnsson, koji je tu poziciju dobio u Althingu 1941) uspostavio je neparlamentarnu vladu. Regent je u praksi imao poziciju predsjednika i Sveinn Björnsson postao je prvi predsjednik 1944. Islandske vlade gotovo su uvijek bile koalicije dviju ili više stranaka, jer jedna stranka obično ne osvoji većinu mjesta u parlamentu. Domet političke moći predsjednikovog kabineta predmet je rasprave među islandskim pravnicima; izgleda da nekoliko odredbi Ustava daje predsjedniku određena važna ovlaštenja, ali druge odredbe i tradicije govore suprotno.

Predsjednik se bira svake četiri godine, kabinet se bira svake četiri godine, a i izbori za gradska vijeća održavaju se svake četiri godine.

Aktuelni predsjednik Islanda je Guðni Th. Jóhannesson, dok poziciju premijera drži Katrín Jakobsdóttir.

Na Islandu ima 95 općina, koje upravljaju uglavnom lokalnim pitanjima, kao što su škole i prijevoz.

Postoje 23 okruga, koji su uglavnom historijska podjela. Trenutno je Island podijeljen na 26 magistrata, koji upravljaju lokalnom policijom (osim u Reykjavíku, gdje postoji poseban ured komesara policije) i izvršavaju administrativne funkcije, kao što su proglašavanje bankrota i vjenčavanje ljudi izvan crkava.

Postoji osam regija, koje uglavnom služe za statističke svrhe. Oblasna sudska jurisdikcija također koristi ovu podjelu (doduše, njenu stariju verziju).

Do 2003. birački okruzi za parlamentarne izbore bili su isti kao i regije, ali su amandmani na Ustav to promijenili u trenutnih šest biračkih okruga. Ova izmjena načinjena je kako bi se izbalansirala "težina" različitih oblasti zemlje, jer su glasovi u manje naseljenim zonama vrijedili više nego glasovi u Reykjavíku, naprimjer. Neravnoteža između oblasti smanjena je novim sistemom, ali i dalje postoji.

Island je smješten u sjevernom Atlantskom okeanu, malo južnije od Arktičkog kruga, koji prolazi kroz mali otok Grímsey uz sjevernu obalu Islanda, ali ne kroz sam Island.

Otok je geološki vrlo aktivan. Ima više aktivnih vulkana, od kojih je najznačajniji Hekla. Godine 2010. dogodila se značajna erupcija vulkana Eyjafjallajökull, koja je privremeno prekinula zračni promet širom Evrope zbog vulkanske prašine. Pod ledom je približno 10% otoka. Island je bogat gejzirima (gejzir je islandska riječ; najpoznatiji je Strokkur) i rasprostranjena pristupačnost geotermalne energije znači da stanovnici većine gradova imaju toplu vodu i grijanje po vrlo niskim cijenama. Električna energija načelno je veoma jeftina usljed mnoštva rijeka i vodopada (među poznatijima je Dettifoss), koji se koriste za proizvodnju struje.

Sam otok ima mnogo fjordova duž obale, gdje se nalazi i većina gradova, jer je unutrašnjost Islanda hladna i negostoljubiva pustinja. Najznačajniji gradovi su Reykjavík, Keflavík, gdje se nalazi nacionalni aerodrom, i Akureyri. Na Grímseyu, unutar Arktičkog kruga, nalazi se najsjevernije naseljeno mjesto Islanda.

Za razliku od susjednog Grenlanda, Island se smatra dijelom Evrope, a ne Amerike. Island je 18. otok po veličini na svijetu.

Island je jedna od najrjeđe naseljenih država na svijetu. Prvi naseljenici Islanda bili su drevni Vikinzi. Stanovništvo živi visokim životnim standardom. Razvijen je ribolov te industrija i poljoprivreda. Donedavno je najviše ljudi bilo zaposleno u ribolovu mada ih se sve više zapošljava u industriji. Zemljoradnja je slabo razvijena mada se koriste topli izvori vode za stakleničko uzgajanje kultura.

Izolirani položaj Islanda rezultirao je ograničenim useljavanjem i genskim uplivom u ljudsku populaciju tokom stoljećâ. Genetička sličnost koja je time prouzrokovana danas se koristi za genetička ispitivanja.

Službeni jezik jest islandski, a spada u grupu sjevernogermanskih jezika. Mali postotak stanovništva govori i danski.

Kao religija prevladava kršćanstvo, tačnije, protestantizam (91,8%). Od svih protestantskih usmjerenja najzastupljeniji su luterani (85,6%).

Islanđani uživaju vjerske slobode koje su ugrađene u Ustav; ipak, crkva i država nisu odvojeni. Tako je Ustavom propisano da na Islandu postoji državna crkva, koja se zove Crkva Islanda, dok je ona luteransko tijelo.

Statistički podaci govore o religioznoj pripadnosti građana Islanda 2004. godine:

• 80,7% pripadnici su Crkve Islanda;
• 6,2% pripadnici su neregistriranih religijskih organizacija, ili su pak bez neke posebne religijske afirmacije;
• 4,9% pripadnici su Slobodnih luteranskih crkava Rejkjavika i Hafnarfjörðura;
• 2,8% ne pripada nijednoj vjerskoj skupini;
• 2,5% pripadnici su Rimokatoličke crkve, koja na Islandu ima dijecezu Reykjavík;

Preostalih 2,9% uglavnom su podjeljeni između većeg broja [kršćanskih denominacija i sekti, uz manje od 1% stanovništva u nekršćanskim vjerskim organizacijama, uključujući i vrlo malu grupu sljedbenika Ásatrúa (grupa posvećena restauraciji staroskandinavskih paganskih religija, prisutnih prije pokrštavanja Skandinavije).

• Službeni portal
• Vlada Islanda
• Turistički vodič