Mjesna Zajednica: Oblik mjesne samouprave

U upotrebi je bila i u Hrvatskoj dok je bila u sastavu Socijalističke federativne republike Jugoslavije.

Zakon o lokalnoj samoupravi, određene države, regulira mogućnost osnivanja mjesnih zajednica u općini, i to:

• za dio naseljenog mjesta;
• za jedno naseljeno mjesto;
• za više naseljenih mjesta (u praksi najčešći slučaj)

Organi mjesne zajednice su:

• Savjet Mjesne zajednice
• Predsjednik Mjesne zajednice

Predsjednik mjesne zajednice je ujedno i član Savjeta i po funkciji predsjednik Savjeta.

Članove Savjeta biraju građani s područja Mjesne zajednice na temelju općeg biračkog prava, na neposrednim izborima i tajnim glasanjem.

U skladu sa Statutom općine način obrazovanja, poslovi, organizacija i način finansiranja mjesnih zajednica detaljnije se uređuju posebnom odlukom. Inicijativu za formiranje nove MZ odnosno promjenu postojećih mogu pokrenuti:

• zbor građana MZ;
• najmanje deset posto birača sa područja za koje se predlaže promjena;
• vijeće MZ;
• načelnik općine

Inicijativa za odvajanje dijela MZ u posebnu MZ upućuje se vijeću postojeće MZ, a ako se on o tome negativno odredi, dužan je u roku od 30 dana organizirati referendum o tom pitanju.

Zakon o lokalnoj samoupravi kao organ mjesne zajednice predviđa vijeće mjesne zajednice, koje može brojiti najviše devet članova. Način izbora i opoziva članova vijeća utvrđuje se statutom mjesne zajednice.

Građani u mjesnim zajednicama mogu zadovoljiti zajedničke potrebe i interese putem:

• pokretanja inicijative za donošenje i izmjenu propisa i općih akata iz nadležnosti općine;
• pokretanja inicijative za izgradnju, održavanje i korištenje lokalnih puteva i drugih komunalnih objekata i načina osiguravanja finansijskih sredstava za tu namjenu;
• pokretanje inicijative za komunalno uređenje naselja, održavanje čistoće ulica, uređenje i održavanje zelenih površina;
• zaštite i unapređenja životne sredine;
• pokretanja inicijative za izdvajanje, spajanje i pripajanje naseljenih mjesta iz sastava općine;
• održavanja i korištenja poslovnog prostora datog na upotrebu mjesnoj zajednici;
• zadovoljavanja potreba i interesa u oblasti civilne zaštite, odnosno zaštite od elementarnih i drugih nepogoda;
• organiziranja humanitarnih akcija za korisnike socijalne pomoći i druge socijalne kategorije građana;
• realiziranja zajedničkih potreba u oblasti kulture, fizičke kulture, organiziranja kulturnih manifestacija i sportskih takmičenja;
• raspisivanja i provođenja referenduma.

Statutom i drugim aktima mjesne zajednice može se predvidjeti zadovoljavanje i drugih potreba od neposrednog interesa za građane.