Šablon:Tipovi masti u hrani
Masne kiseline su lančani ugljikovodici raznih dužina i stepeni zasićenosti koji na kraju imaju funkcionalnu grupu karboksilne kiseline. Sistematski nazivi masnih kiselina po IUPACu se deriviraju iz imena njihovog baznog ugljikovodika dodajući na njegovo ime nastavak -ska kiselina. Na primjer, C18 zasićena masna kiselina se naziva oktadekanska kiselina, pošto je njen osnovni ugljikovodik oktadekan, C18 nezasićena masna kiselina sa jednom dvostrukom vezom se naziva oktadekenska kiselina, a sa dvije dvostruke veze oktadekadienska kiselina i tako dalje.
Zasićene masne kiseline nemaju dvostruke veze. Zasićene vodikom (od dvostrukih veza koje reduciraju broj vodika na svakom ugljiku). Jer, zasićene masnih kiselina imaju samo jednu vezu: svaki atom ugljika u lancu ima dva atoma vodika (osim za omega ugljik na kraju koji ima tri vodiika).
Primjeri zasićenih masnih kiselina | ||
Uobičajeno ime | Hemijska struktura | C : D |
---|---|---|
Kaprilna kiselina | CH3(CH2)6COOH | 8: 0 |
Kaprinska kiselina | CH3(CH2)8COOH | 10: 0 |
Lovorns kiselina | CH3(CH2)10COOH | 12: 0 |
Miristinska kiselina | CH3(CH2)12COOH | 14: 0 |
Palmitinska kiselina | CH3(CH2)14 COOH | 16: 0 |
Stearinska kiselina | CCH3(CH2)16COOH | 18: 0 |
Arahidonska kiselina | CH3(CH2)18COOH | 20: 0 |
Behenska kiselina | CCH3(CH2)20COOH | 22: 0 |
Lignocerna kiselina | CH3(CH2)22COOH | 24: 0 |
Kerotinska kiselina | CH3(CH2)24COOH | 26: 0 |
Nezasićene masne kiseline su sličnog oblika kao i zasićene, osim što unutar lanca imaju jednu ili više alkenskih funkcijskih skupina. gdje svaki alken zamjenjuje jednostruku ugljikovu vezu -CH2-CH2- u dijelu lanca s dvostrukom vezom -CH=CH-, što znači da je jedan atom ugljika dvostruko vezan s drugim atomom.
Takve dvostruke veze se formiraju u cis ili trans konfiguraciji.
Nezasićene masne kiseline, u prirodi se pojavljuju samo u cis formi. Trans oblik se javlja isključivo pod uticajem čovjeka i prerade masnoća (npr. hidrogenacijom). Hemijski procesi obično mijenjaju prirodnu cis strukturu masnih kiselina u formu trans, koja je neprirodna i ljudski organizam je ne može preraditi.
Geometrijske razlike između cis i trans oblika nezasićenih masnih kiselina, a i između zasićenih i nezasićenih masnih kiselina imaju vrlo značajnu ulogu u biološkim procesima, kao što su oni u ljudskom tijelu, a i u izgradnji bioloških struktura (ćelijskih membrana, npr. membrane).
Kod zasićenih masnih kiselina ne postoje dvostruke veze, a položaj dvostruke veze u nezasićenim masnim kiselinama je bitan za određivanje njihovih svojstava. Zbog toga se govori o početku i kraju lanca tih kiselina. Početak je mjesto na kojem se nalazi karboksilna grupa -COOH, dok je kraj gdje se u lancu nalaze tri atoma vodika, vezana na atom ugljika (CH3-). Kraj se naziva omega (ω), a prema mjestu prve dvostruke veze tog kraja označava se kaoomega-3, omega-6, odnosno omega-9 masna kiselina.
Primjeri nzasićenih masnih kiselina | ||||
Uobičajeno ime | Hemijska struktura | C : D | Zbirna formula | Omega |
---|---|---|---|---|
Miristoleinska kiselina | CH3(CH2)3CH=CH(CH2)7COOH | C14:1 | C14H26O2 | omega-5 |
Palmitoleinska kiselina | CH3(CH2)5CH=CH(CH2)7COOH | C16:1 | C16H30O2 | omega-7 |
Oleinska kiselina | CH3(CH2)7CH=CH(CH2)7COOH or cis-Δ9 | C18:1 | C18H34O2 | omega-9 |
Linolna kiselina | CH3(CH2)4CH=CHCH2CH=CH(CH2)7COOH | C18:2 | C18H32O2 | omega-6 |
Linolenska kiselina | CH3CH2CH=CHCH2CH=CHCH2CH=CH(CH2)7COOH | C18:3 | C18H30O2 | omega-3 |
Stearidonska kiselina | CH3CH2CH=CHCH2CH=CHCH2CH=CHCH2CH=CH(CH2)4COOH | C18:4 | C18H28O2 | omega-3 |
Arahidonska kiselina | CH3(CH2)4CH=CHCH2CH=CHCH2CH=CHCH2CH=CH(CH2)3COOH | C20:4 | C20H32O2 | omega 6 |
Eikosapentenska kiselina | CH3CH2CH=CHCH2CH=CHCH2CH=CHCH2CH=CHCH2CH=CH(CH2)3COOH | cis,cis,cis,cis,cis-Δ5,Δ8,Δ11,Δ14,Δ17 | 20:5 | omega-3 |
Eruična kiselina | CH3(CH2)7CH=CH(CH2)11COOH | C22:1 | C22H42O2 | omega-9 |
Dokosaheksenska kiselina | CH3CH2CH=CHCH2CH=CHCH2CH=CHCH2CH=CHCH2CH=CHCH2CH=CH(CH2)2COOH | cis,cis,cis,cis,cis,cis-Δ4,Δ7,Δ10,Δ13,Δ16,Δ19 | 22:6 | omega-3 |
Eruična kiselina | CH3(CH2)7CH=CH(CH2)11COOH | C22:1 | C22H42O2 | omega-9 |
Prema tome , linolenska, eikosapentaenoična i dokosaheksaenoična kiselina pripadaju kategoriji omega-3 masnih kiselina. Linolna i arahidonska su omega-6, a oleinska i eručna kiselina su omega-9 masne kiseline.
Iako imaju isti broj atoma ugljika, razlika između zasićenih i nezasićenih kiselina je u dvostrukim vezama i, suglasno tome, u manjem broju atoma vodika za dva (npr. stearinska C18H36O2 za razliku od oleinske C18H34O2).
Masne kiseline u biološkim sistemima imaju obično paran broj atoma ugljika, između 14 i 24. Najviše ima masnih kiselina sa 16 i 18 atoma ugljika. Lanci ugljikovodika kod životinjskih masnih kiselina su gotovo uvijek nerazgranati. Alkil-lanac može biti zasićen a može sadržavati jednu ili više dvostrukih veza. Konfiguracija dvostrukih veza u većini nezasićenih masnih kiselina je cis. Dvostruke veze u polinezasićenim masnim kiselinama su obično razdvojene sa bar jednom metilen funkcionalnom grupom.
Commons ima datoteke na temu: Masne kiseline |
Šablon:Lipidi Šablon:Masne kisekine
This article uses material from the Wikipedia Bosanski article Masne kiseline, which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaj je dostupan pod licencom CC BY-SA 4.0 osim ako nije drugačije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses.
®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Bosanski (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.