Snaga je u fizici mjera izvršenog rada u jedinici vremena.
Može biti i količina energije koja je pretvorena iz jednog oblika u drugi za vrijeme jedne sekunde. Međunarodna (SI) jedinica za snagu je Vat (W), nazvana po pronalazaču Džejmsu Vatu. Zastarjela jedinica za snagu je konjska snaga.
U fizici se simbol P koristi za označavanje snage. Matematička relacija između snage, rada (ili energije) i vremena je iskazana sljedećom formulom:
gdje je P snaga, W je mehanički rad i t je vrijeme.
U mehanici rad izvršen na objektu je u vezi sa silama koje na njega djeluju preko relacije:
gdje je
Ovo se često objašnjava sljedećim riječima: Rad je jednak proizvodu sile koja djeluje na objekt i pomjeranju objekta (putu koji je objekt prešao). Pomjeranje u smjeru sile daje pozitivan rad, a u suprotnom negativan rad.
Diferenciranje po vremenu daje:
gdje je v(t) brzina objekta.
Prosječna snaga je onda:
Kod rotacionih sistema, snaga je vezana s obrtnim momentom (τ) i ugaonom brzinom (ω):
Prosječna snaga jest:
Kod hidrauličkih i pneumatskih sistema, snaga je povezana s pritiskom p i protokom T:
gdje je
Trenutna električna snaga P data nekoj komponenti je data sa:
gdje je
Ako je komponenta otpornik onda je:
gdje je
R je električni otpor u omima.
Ako je komponenta kondenzator ili zavojnica, trenutna snaga je negativna kada su struja i napon suprotnog znaka.
Prosječna snaga komponente koja se napaja iz sinusoidalnog izvora električne energije je proizvod efektivnih vrijednosti napona i struje kroz komponentu, i faznog ugla između napona i struje.
gdje je
Amplitude sinusoidalnih napona i struja se obično daju kao efektivne vrijednosti. Na primjer napon mreže od 220 volti znači da je efektivna vrijednost napona 220 volti, a ne vršna.
Ovako proračunata snaga se zove realna snaga, za razliku od prividne i reaktivne (jalove) snage. Za otporne potrošače kao što su grijači recimo, fazni ugao je nula (kosinus od nule je 1), i efektivna i prividna snaga su jednake.
Gdje su v(t) i i(t) trenutne vrijednosti napona i struje.
Za čisto otporne komponente prosječna snaga je jednaka proizvodu efektivne struje i napona. Kod kompleksnih trošila, faktor korekcije (kosinus faznog ugla) se mora uzeti u obzir.
Ako imamo povorku identičnih impulsa trenutna snaga je periodična funkcija vremena. Odnos trajanja impulsa prema periodu impulsa je jednak odnosu prosječne prema vršnoj snazi.
Ako imamo periodični signal s periodom , trenutna snaga je isto periodična funkcija perioda . Vršna snaga jest:
Vršna snaga se ne može uvijek lako izmjeriti, i mjerenje prosječne snage je češće. Ako je energija pulsa definirana kao:
onda je prosječna snaga:
Dužina impulsa se može iskazati sa tako da je , tako da odnosi postaju jednaki:
This article uses material from the Wikipedia Srpskohrvatski / Српскохрватски article Snaga, which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaj je dostupan pod CC BY-SA 4.0 osim ako je drugačije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses.
®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Srpskohrvatski / Српскохрватски (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.