Kwidzyn

Kwidzyn leži na rijeci Liwi nedaleko od njenog ušća u Vislu, udaljen devedesetak km sjeverno od Gdańska.

 

Kwidzyn je nikao kao naselje Starih Prusa pod imenom Kwedin na otoku usred Visle.

Teutonski vitezovi zauzeli su Kwedin 1233. i nedaleko od njega sagradili Zamak Marienwerder, koji im je služio za kampanje na zemlje Prusa. Uz njega je niklo naselje Marienwerder kom su Teutonci dodjelili gradska prava 1254.

Marienwerder je od 1285. do 1587. bio sjedište Pomezanske dijeceze. U njemu je 1440. osnovana Pruska konfederacija, ali je i nakon Trinaestgodišnjeg rata (1454.-66.) ostao u Teutonskoj državi. Kad je ona propala od 1525. je dio Pruskog vojvodstva i dijelio je sa njim sudbinu sve do 1945.

Kako se razvio kao centar za trgovanje po Visli, u njemu je 1765. pruski kralj Friedrich II. Veliki osnovao carinarnicu, koja je naplaćivala visoke takse za svu robu koja je išla u unutrašnjost.

Krajem 19. vijeka povezan je željezničkom prugom sa Gdańskom. Nakon Prvog svjetskog rata - 1920. održan je plebiscit u kom je većina odlučila za ostanak u Njemačkoj. U Međuratnom periodu i pored prilično reapresivne politike (naročito nakon 1933.), osnovana su poljske kulturno-prosvjetne organizacije, među ostalim i poljska gimnazija (1937.-39.).

Još od 1815. tadašnji Marienwerder bio je regionalni administrativni centar, to se nastavilo i nakon Drugog svjetskog rata kad je 1945. postao dio Narodne Republike Poljske sve do 1975., od 1999. je sjedište povjata.

Najveća znamenitost grada je kompleks zamka sa katedralom (14. -15. vijek)

Kwidzyn ima najveću tvornicu papira i celuloze u Poljskoj koja je pokrenuta 1981. Pored tog ima i pogone elektroničke, prehrambene i drvne industrije.

Poznat je po ergeli i velikom ribogojilištu.

Kwidzyn ima ugovore o partnerstvu sa slijedećim gradovima;

•   Celle Njemačka
•   Bar Ukrajina
•   Olofström Norveška