Härjedalen

Härjedalen se proteže duž norveške granice po Skandinavskom masivu. Graniči sa pokrajinama Dalarna, Hälsingland, Medelpad i Jämtland.

Härjedalen zovu posljednjom evropskom divljinom, to je pust kraj divljih planinskih rijeka, bistrih jezera, neprohodnih šuma i surih planina.

Härjedalen ima površinu od 11 954 km² na kojoj živi 12,361 stanovnika.

Danas njegov teritorij administrativno pripada grofovijama Jämtland i Dalarna.

Härjedalen je planinski kraj, najviša je planina - Helagsfjället visoka je 1796 metara.

Härjedalen je sve do 1645. pripadao Norveškoj, tada je nakon potpisivanja Sporazuma iz Brömsebroa pripao Švedskoj, zbog tog ga često zovu Novom Švedskom.

Kraj oko Jezera Storsjön bio je naseljen od 3. milenija pne. dokaz za to su petroglifske rezbarije u kamenu sa scenama lova i ribolova.

Na otoku Frösön u Jezeru Storsjön nalazi se najsjeverniji švedski Runski kamen, koji datira iz 11. vijeka. on govori o pokrštenju stanovnika Jämtlanda koje je proveo sin Östmana Gudfasta. Na istom otoku na brdu Öneberget leži jedini zamak u pokrajini.

Najveći i gotovo jedini grad pokrajine Östersund, osnovan je 1786., kako bi se prekinula trgovina sa norveškim Trondheimom. Ona nije obustavljena sve dok 1879. nije stigla željeznica u Östersund.

Kraj oko Jezera Storsjön je relativno plodna ravnica, tako da je tu koncentrirana poljoprivreda pokrajine. Uzgoj muznih krava za mlijeko je glavna privredna grana, zajedno sa drvnoprerađivačkom industrijom i kamenolomima.

Za malobrojne stanovnike je sve značajniji prihod od turizma.