„Biblion: Crnogorska poezija devedesetih“ je knjiga crnogorskog pisca i književnoga kritičara Borislava Jovanovića koja je, u nakladi Crnogorskog društva nezavisnih književnika, tiskana 2006.
u Podgorici .
Knjiga donosi recentan presjek (antologijski izbor) suvremene crnogorske poezije s uvodnom Jovanovićevom studijom „O autopetičnosti je riječ (ili izlazak iz zajedničke pjesme)“.
Autor „Bibliona“ veli kako je „registriran specifičan ekskurs jednoga vremena, ne kao eskapizam, već kao poteba za novom jezičkom i duhovnom praksom - to je ulaženje crnogorske poezije u ekskluzivno, kondezirano, poetsko vrijeme, u samozatajeni prostor estetskoga lirikuma“.
Zastupljeni su crnogorski pjesnici: Aleksandar Bečanović, Balša Brković, Jevrem Brković, Pavle Goranović, Milo Kralj, Ljubeta Labović, Danilo Lompar, Mladen Lompar, Sanja Martinović, Marko Nikčević, Nebojša Nikčević, Sreten Perović, Milorad Popović, Bosiljka Pušić, Bogić Rakočević, Sadrija Sijarić, Zoran Stanojević, Dragana Tripković, Slobodan Vukanović, Sreten Vujović, Ratko Vujošević, Vojislav Vulanović, Jovanka Uljarević.
Crnogorska se književnost, ponajprije poezija, piše Borislav Jovanović, 1990-ih izvukla „iz uvriježenog, lokalnog i ishematičnog sistema znakovlja“ i uplovila u postmodernu (citati izvorno, na crnogorskom jeziku):
Ulazak, kako ga Jovanović definira u „postepsko vrijeme crnogorskog pjesništva“, otpočelo je zbirkama Balše Brkovića „Konji jedu breskve“ (1985.), „Filip boje srebra“ (1991.), „Rt Sv.Marije“ (1993.) i „Contrapposto“ (1996.), zatim zbirkama Mladena Lompara „Uzaludna riječ“ (1986.), „Dnevnik iz boce“ (1991.), „Dodir za gubilište“ (1993.), zbirkom „Tanatoide“ (1987.) Ljubete Labovića, „Motiv buđenja“ (1985.) Bogića Rakočevića, „Melanholija rasta“ (1990.) Nebojše Nikčevića, „Ornamentika noći“ (1994.) Pavla Goranovića, „Ulisova daljina“ (1994.) Aleksandra Bečanovića, itd.
Po Jovanovićevom tumačenju, 1990-ih dvije su temeljne odrednice izmijenile suvremenu crnogorsku poeziju:
Autor “Bibliona” veli da je - za razliku od poljske, rumunjske ili makedonske poezije - crnogorska poezija kasnije ušla u “fazu angažiranosti”. No, crnogorska poezija se 1990-ih razbudila “u još gorem vremenu od onoga okončanom padom Berlinskoga zida”, piše Borislav Jovanović, “u vremenu koje je bilo u znakovlju genocidnih istorijskih repriza”.
This article uses material from the Wikipedia Srpskohrvatski / Српскохрватски article Biblion:Crnogorska poezija devedesetih (knjiga), which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaj je dostupan pod CC BY-SA 4.0 osim ako je drugačije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses.
®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Srpskohrvatski / Српскохрватски (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.