Za ovu grupu se često koristi i naziv semitsko-hamitski jezici.
Karta koja pokazuje raširenost afroazijskih jezika Među potporodicama ovih jezika su:
A) Berberski , (26 jezika)
a) istočni (3) Libija, Egipat: awjilah , sawknah , siwi . b) guanči (1), Kanarski otoci : guanči (gunche) † c) sjeverni (17) Libija, Alžir, Tunis i Maroko: chenoua , ghadamès , ghomara , judeo-berberski , kabyle , nafusi , sened , senhaja de srair , središnji shilha , tachawit , tachelhit , tagargrent , tarifit , taznatit , tidikelt , tougourt , tumzabt . d) tamasheq (4), Alžir, Niger, Mali: kidal tamasheq , tahaggart tamahaq , tayart , tewellemet . e) zenaga (1), Mauritanija : zenaga B) Čadski (195)
a) biu-mandara (78), Nigerija , Kamerun : afade, bacama, baldemu, bana, bata, boga, buduma, bura-pabir, buwal, cibak, cineni, cuvok, daba, dghwede, dugwor, fali, ga'anda, gavar, gidar, glavda, gude, gudu, guduf-gava, gvoko, holma, huba, hwana, hya, jara, jilbe, jimi, jina, južni giziga, južni marghi, kamwe, kofa, lagwan, lamang, mada, mafa, majera, malgbe, maslam, matal, mazagway, mbara, mbedam, mbuko, mefele, merey, mina, mofu-gudur, moloko, mpade, mser, musgu, muskum, muyang, nggwahyi, ngwaba, nzanyi, putai, sharwa, sjeverni giziga, sjeverni mofu, središnji marghi, parkwa, psikye, sukur, tera, tsuvan, vame, vemgo-mabas, wandala, wuzlam, zizilivakan, zulgo-gemzek. b) istočni (36), Čad : barein, bidiyo, birgit, boor, buso, dangaléat, gabri, gadang, jonkor bourmataguil, kabalai, kajakse, kera, kimré, kwang, lele, mabire, masmaje, mawa, migaama, miltu, mire, mogum, mubi, mukulu, nancere, ndam, saba, sarua, sokoro, somrai, tamki, tobanga, toram, tumak, ubi, zirenkel. c) Masa (8), Čad , Kamerun : herdé, marba, masana, mesme, musey, ngete, pévé, zumaya. d) zapadni (73), Nigerija: ajawa, auyokawa, bade, beele, boghom, bole, bure, cakfem-mushere, ciwogai, dass, daza, deno, dera, diri, duhwa, duwai, fyer, galambu, geji, gera, geruma, giiwo, goemai, guruntum-mbaaru, gwandara, hausa, jimi, jorto, ju, karekare, kariya, kholok, kir-balar, koenoem, kofyar, kubi, kulere, kushi, kutto, kwaami, maaka, mangas, mburku, miship, miya, montol, mundat, mwaghavul, ngamo, ngas, ngizim, nyam, pa'a, pero, piya-kwonci, polci, pyapun, ron, saya, sha, siri, tal, tala, tambas, tangale, teshenawa, warji, yiwom, zangwal, zari, zeem, zumbun. C) Egipatski (1) Egipat: koptski
D) Kušitski (45)
a) središnji, (4 jezika) Etiopija , Eritreja : awngi, bilen, qimant, xamtanga; izgubio status jezika: kunfal . b) istočni (34 jezika), Etiopija , Somalija , Kenija : afar, alaba, arbore, baiso, boni, boon, burji, bussa, daasanach, dabarre, dirasha, el molo, garre, garreh-ajuran, gawwada, gedeo, hadiyya, istočni oromo, jiiddu, južni oromo, kambaata, komso, libido, maay, orma, oromiffa, rendille, saho, sanye, sidamo, somalski, tsamai, tunni, yaaku. c) sjeverni (1), Sudan : bedawi . d) južni (7), Tanzanija , Kenija : aasáx, alagwa, burunge, dahalo, gorowa, iraqw, kw'adza. E) Omotski ili omotički (28)
a) sjeverni (24), Etiopija : anfillo, bambassi, basketo, bench, boro, chara, dizi, dorze, gamo-gofa-dawro, ganza, hozo, kachama-ganjule, kafa, koorete, male, melo, nayi, oyda, seze, shekkacho, sheko, wolaytta, yemsa, zayse-zergulla. b) južni (4), Etiopija : aari, dime, hamer-banna, karo. F) Semitski (77)
A) središnji (57) Irak , Izrael , Gruzija , Sirija , Iran : a) Aramejski: aramejski talmudski, bijil novoaramejski, bohtan novoaramejski, hulaulá, hértevin, kildani (novokaldejski), klasični mandi (†), koy sanjaq surat, lishán didán, lishana aturaya, lishana deni, lishana didán, mandi, mlahsö, samarijanski aramejski, senaya, sirjački, turoyo, zapadni novoaramejski (maalula). b) Južni: B) južni (20), a) etiopski (14 jezika): amharski (etiopski), argobba, geez (†), gafat, harari, inor, kistane, mesmes, mesqan, sebat bet gurage, silt'e, tigré, tigrigna, zay. b) južni arapski (6 jezika) Jemen , Oman : bathari, harsusi, hobyót, mehri, shehri, sokotranski (soqotri). G) neklasificirani (1) Etiopija : birale.
Reference
Literatura
Bernd Heine and Derek Nurse, African Languages, Cambridge University Press, 2000 - Chapter 4 Merritt Ruhlen, A Guide to the World's Languages , Stanford University Press, Stanford 1991. Lionel Bender et al., Selected Comparative-Historical Afro-Asiatic Studies in Memory of Igor M. Diakonoff , LINCOM 2003. Vanjske veze
This article uses material from the Wikipedia Srpskohrvatski / Српскохрватски article Afroazijski jezici , which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0") ; additional terms may apply (view authors ). Sadržaj je dostupan pod CC BY-SA 4.0 osim ako je drugačije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses. ®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Srpskohrvatski / Српскохрватски (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.