Wokalna harmonija je asimilaciski proces, kotryž artikulaciju wolóžuje.
We wuskim zmysle je připodobnjenje sufiksowych wokalow na zdónk, ale tež znutřka zdónka. Při tym cuze słowa abo najnowše požčonki často k wokalnej harmoniji wjace (dospołnje) njewjedu.
Wona wustupuje w rozdźělnych rěčnych swójbach, na př. w turkowskich rěčach, w mongolskich rěčach, w někotrych finougriskich rěčach.
Prědnje | Zadnje | |||
---|---|---|---|---|
Njekulojćene | Kulojćene | Njekulojćene | Kulojćene | |
Wysoke | и [i] | ү [ü] | у [u] | |
Srjedźne | е [ě] | ө [ö] | ы [ı] | о [o] |
Niske | ә [ä] | а [a] |
Baškiršćina ma dźewjeć wokalow.
W baškiršćinje wustupujetej dwě warianće wokalneje harmonije. Štyriformowa warianta wužiwa wokale "ы", "о", "е" a "ө". Na př. prašenska partikla ma formy -мы, -мо, -ме, -мө.
Dwuformowa warianta wužiwa jenož wokalej "а" a "ә".
Funkcija | Prědnje | Přikład | Woznam | Zadnje | Přikład | Woznam | Komentar |
---|---|---|---|---|---|---|---|
ablatiw |
| өҫтәлдән | wot blida |
| шкафтан Германиянан | z kamora z Němskeje | |
ekwatiw | -сә | инглизсә | jendźelsce | -са | алманса | němsce |
Prědnje | Zadnje | |||
---|---|---|---|---|
Njekulojćene | Kulojćene | Njekulojćene | Kulojćene | |
Wysoke | i | ü | ı | u |
Niske | e | ö | a | o |
Turkowšćina ma wósom wokalow a rozeznawa je po dwěmaj přiznamjenjomaj, a to [±prědnje] a [±kulojćene].
W turkowšćinje dwě warianće wokalneje harmonije wustupujetej. A to tak mjenowana "małka wokalna harmonija" (z wokalomaj "a" a "e", turkowsce küçük sesliler uyumu) a "wulka wokalna harmonija" (z wokalemi "i", "ı", "u" a "ü", turkowsce büyük sesliler uyumu).
Sćěhowace sufiksy małku wokalnu harmoniju wjedu:
Funkcija | Prědnje | Přikład | Woznam | Zadnje | Přikład | Woznam | Komentar |
---|---|---|---|---|---|---|---|
pluralny sufiks | -ler | evler | domy | -lar | atlar | konje | |
lokatiw | -de | Berlinde | w Berlinje | -da | vapurda | na łódźi | |
futur | -ecek | gelecek | wón/wona budźe přińć | -acak | çıǧacak | wón/wona budźe won hić/přińć | |
infinitiw | -mek | gelmek | přińć | -mak | çıkmak | won hić/přińć. | |
particip | -en | gelen. | přińducy | -an | çıǧan | won ducy/přińducy | |
konwerb runočasnosće | -(y)erek | gelerek | přińdźo | -(y)arak | çıǧarak | won přińdźo | |
kondicional | -se | gelse | jeli přińdźe | -sa | çıksa | jeli won přińdźe |
Sćěhowace sufiksy wulku wokalnu harmoniju wjedu:
Někotre dwuzłóžkowe sufiksy maja wobě harmoniji, při čimž małka wokalna harmonija je w jednej złóžce a wulka wokalna harmonija w druhej.
Nimo toho samo małko wuwzaćow eksistuja, kaž na př. -ken (konwerbowa kóncowka z woznamom "mjeztym zo"), wokal o w kóncowce -iyor (prezens).
Mongolšćina ma tři klasy wokalow:
Wokale я, е, ю, ё su faktisce kombinacije wokalow а, э, у, о z konsonantom й. Jeli słowo wobsahuje jenož wokal и, da so jako słowo prědnjeho rjada wobjednawa.
Funkcija | Prědnje wokale | Woznam | Zadnje wokale | Woznam |
---|---|---|---|---|
prezensa abo futur | Чи ирнэ. | Ty přińdźeš. | Би тэнд явна. | Ja tam du. |
Тэр надад ном(ыг) өгнө. | Wón/Wona knihu mi da. | Тэр майханд орно. | Wón/wona do stana nutř dźe. | |
preteritum abo wotpohlad | Чи сайхан кино үзлээ. | Ty dobry film widźeše. | Би цэцэрлэгт суулаа. | Ja w zahrodźe sedźach. |
Чи одоо явлаа. | Ty nětko dźeš. | |||
цэцэрлэг | zahroda | сайхан | dobry |
Finšćina ma tři klasy wokalow:
Neutralne wokale so móžeja po wokalu z dweju prěnjeju skupinow jewja a so móžeja z wokalemi z wobeju rjadow kombinować, na př. äi, öi, yi a ai, oi a ui. Jeli słowo wobsahuje jenož neutralne wokale, da so wokale z prědnjeho skupiny wužiwaja, na př. eikö, eihän.
Funkcija | Prědnje wokale | Woznam | Zadnje wokale | Woznam |
---|---|---|---|---|
Täälläkö koira on? | Pos je tu? | Koira on tuolla. | Pos je tam. | |
Missähän kissa on? | Hdźe je kóčka? | Kissa on puutarhassa. | Kóčka je w zahrodźe. | |
Aasi ei ole täällä. | Wosoł njeje tu. | Tuollako aasi on? | Wosoł je tam? | |
Hiirellä on lyhyet jalat. | Myš ma krótke nohi. | Aasilla on pitkät korvat. | Wosoł ma dołhej wuši. | |
inesiw | nenässä | w nosu, na nosu | kuvassa | na wobrazu |
elatiw | pöydästä | wot blida | talosta | z doma |
adesiw | pöydällä | na blidźe | torilla | na wikach |
ablatiw | häneltä | wote njeho | torilta | wot wikow |
prašenska partikla | -kö | ? | ko | ? |
-hän | -han |
Při kompozicijach so wokal po poslednim wobstatku złožuje.
Prědnje | Zadnje | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Krótke | Dołhe | Krótke | Dołhe | |||||
Njekulojćene | Kulojćene | Njekulojćene | Kulojćene | Njekulojćene | Kulojćene | Njekulojćene | Kulojćene | |
Wysoke | i | ü | í | ű | u | ú | ||
Srjedźne | ö | é | ő | o | ó | |||
Nižne | e | a | ||||||
Najbóle nižne | á |
Madźaršćina ma 14 wokalow. Ale w někotrych narěčach a zdźěla wobchadnej rěči so dalša warianta "e" jewi.
Eksistuja tři typy sufiksow, a to jednoformowe, dwuformowe a třiformowe.
This article uses material from the Wikipedia Hornjoserbsce article Wokalna harmonija, which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Wobsah pod CC BY-SA 4.0 k dispoziciji steji, jeli njeje so hinak podało. Images, videos and audio are available under their respective licenses.
®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Hornjoserbsce (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.