Salvador: Država u Srednjoj Americi

Ovo je glavno značenje pojma Salvador. Za druga značenja pogledajte Salvador (razdvojba).

Graniči s Gvatemalom na zapadu i Hondurasom na sjeveru i istoku. Na jugu izlazi na Tihi ocean.

Republika El Salvador República de El Salvador
Zastava Grb
Geslo Dios, Unión, Libertad (hrv. Bog, jedinstvo, sloboda)
Himna Saludemos la Patria orgullosos
Položaj Salvadora
Glavni grad	San Salvador
Službeni jezik	španjolski
Državni vrh
- Predsjednik	Claudia Rodríguez de Guevara
Neovisnost	od Španjolske (15. rujna 1821.)
Površina	148. po veličini
- ukupno	21.040 km2
- % vode	1,5 %
Stanovništvo	109. po veličini
- ukupno (2023.)	6.602.370
- gustoća	324,4/km2
Valuta	američki dolar (od 2001.) bitcoin (od 2021.)
Pozivni broj	503
Vremenska zona	UTC –6
Internetski nastavak	.sv

Prije španjolskog osvajanja, prostor današnjeg Salvadora naseljavali su Indijanci organizirani u dvije veće države i nekoliko manjih. Domoroci su pripadali plemenu Pipil, dijelu nomadskog naroda Nahua, jednom od rijekih srednjoameričkih plemena koja su rano prekinula obredno prinošenje ljudskih žrtava. U drugim detaljima je njihova kultura bila slična susjedima: Astecima i Majama.

Prvi pokušaj Španjolaca pod vodstvom Pedra de Alvarada da osvoje ovo područje završio je 1524. neuspjehom. 1525. se vraćaju i uspijevaju nametnuti svoju vlast koja traje sve do 1821. Alvarado daje području ime Salvador ("spasitelj"). Do 1842. Salvador je dio Ujedinjenih pokrajina Srednje Amerike, a nakon toga stječe potpunu samostalnost.

1980. počinje dvanaestogodišnji građanski rat koji odnosi 75 000 života. Rat završava 1992. kada vlada i ljevičarski pobunjenici potpisuju sporazum o političkim reformama.

Zbog unutrašnjih nemira, dugotrajnog građanskog rata, ali i prirodnih nepogoda, ekonomija Salvadora je slaba i polako se oporavlja. Zahvaljujući vanjskoj pomoći i pomoći iseljenika koji su za vrijeme rata napustili državu, stanje se popravlja, izvoz je u porastu, a inflacija u zadnjih nekoliko godina smanjena.

Veliku većinu stanovništva, oko 90 %, čine miješani potomci američkih Indijanaca i Španjolaca. Vrlo malo Indijanaca je zadržalo običaje i tradiciju. Tek oko 20 ljudi govori jedinim preživjelim autohtonim indijanskim jezikom pipil, a nešto doseljenika iz Gvatemale govori poqomam majanskim. Prema vjeroispovijesti, većinu čine katolici, a broj protestanata je u porastu. Procjena za 2005. godinu iznosi 6.880.000 stanovnika, od čega na etničke Salvadorce (neoromanski narod) otpada 6,221.000, ostatak otpada na najmanje 10 etničkih zajednica, to su: Pipil-Indijanci (264.000); Lenca-Indijanci (39.000); Angloamerikanci (13.000); Kekchi-Indijanci (13.000); Nijemci (7100); Pokomam-Indijanci (6200); Kinezi (1700); Arapi (1300); Židovi (700); Turci (500). Ovdje nije uračunato 313.000 polukrvnih Indijanaca koji se nisu izjasnili za Salvadorce, i oko 1000 pripadnika drugih neklasificiranih pojedinaca.^{[nedostaje izvor]}