Uralski Jezici
Uralski jezici su porodica jezika koju govori oko 20 miliona ljudi.
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Specifičnost uralskih jezika je, prije svega, veliki broj padeža, u prosjeku 13 ili 14 (mađarski ih ima bar 24), a u njima, kao i u altajskim jezicima, nema gramatičkog pola. Isto tako, ni jedan uralski jezik nema glagol imati.
U uralske jezike spadaju:
- Samojedski jezici
- Sjeverni samojedski jezici - enecki(*), nenecki, nganasanski i jurački jezik
- Južni samojedski jezici - kamasinski, matorski i selkupski
- Fino-ugarski jezici
- Ugarski jezici: mađarski jezik, te jezici Khanty (ostjački) i Mansi (vogulski)
- Fino-permski jezici: jezik komi, komi-permjački jezik, udmurtski (votjački) jezik, mordvinski jezik te jezik mari; jezik sami(*), te balto-finske jezike, odnosno finski jezik, estonski jezik, ingrijski jezik(*), karelski, livonski(*), vepsijski i votski(*).
(*) označava skoro izumro jezik.
Od uralskih jezika, samo finski, mađarski i estonski imaju status nacionalnog jezika.
This article uses material from the Wikipedia Bosanski article Uralski jezici, which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaj je dostupan pod licencom CC BY-SA 4.0 osim ako nije drugačije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses.
®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Bosanski (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.