Turkijski Narodi

Turkijski narodi

Turkijski Narodi
Naseobine turkijskih naroda

Osnovna podjela: (4 glavne grane); A) Sjeveroistočni; B) Sjeverozapadni (Kipčaki); C) Jugoistočni; D) Jugozapadni (Oguzi).

  • 1.Afšari (Afshars).- najraštrkanija grupa Turaka u Iranu, oko 100.000, po jeziku su srodni Azerima. Žive na obalama jezera Urmia kod Zanjana; duž granice Kurdistana; južno od Kermana i u Khorasanu. Nemaju nikakvog političkog jedistva, ipak svi se nazivaju imenom Afšari i razlikuju svoje pojedine grupe od ostalih Turkijaca ili ne-Turkijaca.
  • 2.Altajci (Ojroti). Rusija, u planinama Altaj i Alatau, nekoliko plemena: Teleuti, Telengi, Ojroti
  • 3.Aynu (Ainu, Abdal).- Kina. 5.000. Ne smiju se pobrkati sa narodom Ainu na Sahalinu i Hokaidu.
  • 4.Azeri (Azerbejdžanci, Azerbejdžanci). – Azerbejdžan, Iran (šijiti).
  • 5.Balkari (Balkars), Rusija. Ogranak Karačajaca. Žive u Kabardino-Balkariji s nesrodnim Kabardincima. 1944. deportirani u Sibir zbog kolaboracije sa nacistima. 1957. vraćaju se konačno kući. U 15. vijeku oni i Kabardinci (ne svi) primili su islam od Krimskih Tatara i Osmanlijskih Turaka.
  • 6.Baškiri (Baškorti; Bashkirs), u Baškortostanu, Rusija.
  • 7.Čagatajci.- Turkmenija
  • 8.Čulimski Tatari. Rusija
  • 9.Čuvaši.- govore poseban turkijski, vjeruje se da potječu od Prabugara. U Čuvaškoj republici, Rusija
  • 10.Dolgani. Rusija
  • 11.Gagauzi. –Moldova (153.000; 1989.), Ukrajina, Rumunija, Bugarska. Potomci Seldžuka.
  • 12.Hakasi (Abakanski Tatari; Khakass).- Rusija, u Autonomnoj oblasti Hakasija. Plemena: Sagajci, Beljtiri, Kiziljci.
  • 13.Horasanski Turkijci (Khorasan Turks). Iran.
  • 14.Ilsavan (Shahsavan, Shahseven). Kolektivno ime za oko 50 plemena u Istočnom Azerbejdžanu, Iran. Oko 100.000, stočari i nomadi. Ljeti vode stoku na ispašu po visokim padinama Sabalana, dok se zimi spuštaju na Dasht-e Moghan, kod rijeke Aras, koja čini granicu između Rusije i Irana.
  • 15.Jakuti. Rusija. Nastali miješanjem lokalnih i turkijskih plemena.
  • 16.Juruci.- Balkan (Sjeverna Makedonija), Turska.
  • 17.Kajari (Qajars). Čine malenu turkijsku enklavu među Mazanderanima u Iranu. Tek nešto ih je stalno naseljenih, ostali su nomadski stočari.
  • 18.Karačajci . Rusija, u Karačajevo-Čerkeškoj republici. Muslimani su. Kao i Balkarci bili su deportirani u središnju Aziju tokom rata.
  • 19.Karakalpaci. Uzbekistan.
  • 20.Karagasi (Tofalari, Sajanski Samojedi). Turcizirani Samojedi, Rusija.
  • 21.Karaim .- Turkijska grupa u Litvaniji.
  • 22.Karapahi (Karapakhs). Manje tursko pleme nastanjeno u Iranu u Khorasanu i duž južne obale jezera Urmia.
  • 23.Kašgai (Qashqais).- Iran, konfederacija od nekoliko (većinom šijitskih) plemena Turkijaca u provinciji Fars; 250.000. Od 1960. mnogi su naseljeni po selima i gradovima.
  • 24.Kazasi (Kazaki). Kazahstan. Oni su nastali odvajanjem od Uzbeka. Sadašnji Kazasi formirali su se sredinom 15. vijeka. Prvi vođa bio im je Khan Kasym (vladao od 1511-23), koji je ujedinio kazačka plemena.
  • 25.Khalaj Turci. –Iran, 17.000
  • 26.Kirgizi. Kirgizija; 3.000 u Afganistanu (na Pamiru), većina 1978. pobjegla u Pakistan nakon što su sovjetske i afganske trupe upale u Wakhan. Žive u jurtama.
  • 27.Krimski Tatari.
  • 28.Kumici (Kumiki) - sjeverni Dagestan, Rusija. Potomci srednjoazijskih Kipčaka.
  • 29.Nogajci. Rusija. Crni i Bijeli. U stepama Dagestana (jedna grupa) i druga u Stavropoljskom kraju. Govore različite jezike.
  • 30.Salar Ujguri.- Kina.
  • 31.Šori (Shor).- Rusija.
  • 32.Tatari. U Tatarstanu (3.8 miliona), Rusija. Jezik pripada grupi Kipčak. Sastoje se od više velikih grupa rasipanih po Rusiji i Ukrajini.
  • 33.Turci.- Turska.
  • 34.Turki. –Kina. Ogranak Gagauza. 30 domaćinstava.
  • 35.Turkmeni (Turkomani). Tukmenija; u Afganistanu 12 plemena, 200.000 (1990). U Iranu žive u kraju zvanom Turkoman Sahra, 250.000 (1986). Oni su porijeklom od srednjovjekovnih Oguza čija je pradomovina bila u Mongoliji i oko jezera Bajkal, bili su konfederacija poznata kao Devet Oguza. Od 10. vijeka oni se već nalaze u Kazahstanu sjeverno od Aralskog jezera. Ime im se prvi puta spominje u izvorima iz 10. vijeka. Klanski vođa Seljuk osniva dinastiju i carstvo koje nosi njegovo ime, a srž mu čine oni elementi Oguza što migriraju južno u Afganistan i Iran. Središte carstva bilo je u Iranu. Otuda se dijelovi Oguza šire u sadašnji Azerbejdžan i Anatoliju.
  • 36.Tuvinci. Rusija, 314.000 (1995), u Tuvi.
  • 37.Ujguri. Žuti (Zapadni), Istočni.
  • 38.Urumi.- Ukrajina.
  • 39.Uzbeci. Afganistan, 1.3 miliona; Uzbekistan, Tadžikistan, Turkmenistan i manja grupa u Iranu (Khorasan), u susjedstvu plemena Karapaha.

Također pogledajte


Tags:

🔥 Trending searches on Wiki Bosanski:

Skender KulenovićBosanski pašaluk505. viteška brdska brigadaEngleski jezikDepozitSpisak država po stanovništvuSlovenijaGoogleFilipiniRusijaAlija ibn Ebu-TalibGranulocitiBošnjaciKičmenjaciSenad HadžifejzovićSlonNeoplazmaBananaRačunarMeđunarodni prazniciElektroprivreda Bosne i HercegovineJusufKozarska DubicaBokvicaSvemirSpisak gradova u NjemačkojSpisak indijanskih plemenaNjemačkaAnatomski termini pokretaŽeljka CvijanovićSrednjobosanski kantonBosna i Hercegovina u Osmanskom CarstvuMilionSunceAvatar (2009)Turizam u Bosni i HercegoviniKoloseumSrebrenicaŽuto tijeloSeksualno uzbuđenjeKarlicaGrčka mitologijaHrvatskaIlidžaSpisak bosanskohercegovačkih filmovaSpisak valuta po državamaÇamlıca džamijaKaparaBangladešJužnoafrička RepublikaM-75 (minobacač)Crkva bosanskaGudački instrumentiSanski MostJala BratMojmilo BrdoRatko MladićBijeljinaTunel spasaDragana MirkovićVisokoArnaudija džamijaMaltaBogumiliKupa (geometrija)Kemal MalovčićMeša SelimovićVladimir PutinSedam svjetskih čudaLasicaMusa Ćazim ĆatićŠevvalRatno zrakoplovstvo i protivzračna odbrana Bosne i HercegovineČurekotPrader-Willijev sindromBukvaKornjače🡆 More