Temida

Θέμις, Thémis: zakon prirode, red) u grčkoj mitologiji je boginja i personifikacija pravde, božanskog poretka, zakona i običaja. Ona je jedno od dvanaestoro Titana, djece Geje i Urana, i druga Zeusova žena. Povezana je s proročanstvima, uključujući Proročište iz Delfija. Njen simbol je Vaga pravde.

Temida
Themida od Ramnuta, Atika, od vajara Chairestratosa, cca. 280 p. n. e.
Grupe	Titani
Roditelji	Uran i Geja
Suprug(a)	Zeus
Braća	Titani, Centimani, Kiklopi,Giganti, Nerej, Fork, Pont, Piton, Taumant, Tifon, Uran
Sestre	Melijade, Erinije, Afrodita, Euribija, Keta
Mitologija	Grčka mitologija

Klasični opisi Temide opisuju ženu trezvenog izgleda koja drži vagu. Temida je boginja zemlje veoma nalik svojoj majci, Geji, i u nekim pričama je teško razlikovati njih dvije. Neki klasični prikazi Temide prikazuju je kako drži mač.

Kada se Temida zanemari, Nemesis donosi pravednu i gnjevnu odmazdu; tako je Temida dijelila mali hram u Ramnousu sa Nemesisom. Temida nije gnjevna; kada se izbezumljena Hera vratila na Olimp nakon svađe sa Zeusom, Temida, "ljupkih obraza", prva joj je ponudila šolju.

Temida je vodila pravilan odnos između muškarca i žene, osnovu ispravno uređene porodice (porodica se smatrala stubom dema). Sudije su često nazivane "themistopóloi" (Temide). To je bila i osnova za red na Olimpu. Čak ju je i Hera oslovljavala sa "Lejdi Temida".

Hesiod

Temida se pojavljuje u Hesiodovoj Teogoniji kao prvo zabilježeno pojavljivanje Pravde kao božanske ličnosti. Oslanjajući se ne samo na društveno-religijsku svijest svog vremena već i na mnoge od ranijih kultnih religija, Hesiod je opisao sile svemira kao kosmička božanstva. Hesiod je prikazao vremensku pravdu, Diku, kao kćerku Zeusa i Temide. Dika je sprovodila zakon presudama i kaznama i zajedno sa svojom majkom Temidom izvršavala konačne odluke Mojri.

Eshil

U drami Vezani Prometej, koja se tradicionalno pripisuje Eshilu, Prometej kaže da se Temida naziva mnogim imenima, uključujući i Geja.

Temida je sagradila Proročište u Delfima i sama je bila prorok. Prema drugoj legendi, Temida je dobila Proročište u Delfima od Geje i kasnije ga dala Febi, koja ga je poklonila svom unuku Apolonu kao rođendanski poklon. Prema Eforu, Temida je pomogla Apolonu da pronađe proročište, s namjerom da pomogne čovječanstvu. Neki primjeri Temidinih vizija; U priči o Driope u Ovidijevim metamorfozama, Temida upozorava bogove na predstojeći građanski rat u Tebi. U drugoj priči ona upozorava Zeusa i Posejdona da se ne ožene Tetidom jer će njen sin biti moćniji od svog oca. Prema Ovidiju, Temida je, a ne Zeus, bila ta koja je rekla Deukalionu da baci kosti "svoje Majke" preko ramena kako bi stvorio novu rasu čovječanstva nakon potopa. Takođe, prema Ovidiju, Temida je prorekla da će Zeusov sin ukrasti zlatne jabuke iz Atlasovog voćnjaka.

U Homerovoj Ilijadi ona ima zadatak da pozove bogove na vijeće na Olimpu od strane Zeusa.

Temida je bila prisutna na Delosu kako bi svjedočila rođenju Apolona, i njegovala ga je nektarom i ambrozijom. U svojoj De Astronomici, Higin navodi Temidu, pored nimfe Amalteje, kao hraniteljicu i dojilju mladog Zeusa. U fragmentu Pindara, Temidu su Mojre (u ovoj verziji nisu njene kćeri) donijeli iz izvora Okeana na Olimp, gdje je postala prva Zeusova žena (a ne druga), i majka Horija.

Prema izgubljenoj djelu Kipar od Stasina sa Kipra, Temida i Zeus su zajedno planirali početak Trojanskog rata. Prema Kvintu Smirneju, kada su bogovi prkosili Zeusovim naredbama i počeli da se bore jedni protiv drugih nakon stvaranja trojanskog konja, Temida ih je zaustavila upozoravajući ih na Zeusov gnev.

U orfičkoj „Rapsodijskoj teogoniji“, ili rapsodijama, (prvi vijek p. n. e.) Nikta (Noć) je prorekla da će Temida ostati nevina sve dok Reja ne rodi Kronovo dijete.

Temida je takođe igrala ulogu u Erosu, mladom bogu ljubavi, koji je odrastao; prema Porfiriju, njegova majka Afrodita bila je zabrinuta da njen sin Eros zauvek ostane dijete i dovela ga je Temidi. Temida joj je rekla da Erosu da brata, jer on nije odrastao zbog svoje samoće. Afrodita je tada rodila drugog boga ljubavi, Anterosa (što znači "protivljubav"), a Eros je rastao kad god je bio u njegovoj blizini. Ali svaki put kada je Anteros bio odsutan, Eros bi se vratio u svoju prethodnu, malu formu.

Kada su četvorica Krićana (Egolije, Celeus, Cerberus i Laius) provalili u svetu pećinu na Kritu gdje je Reja rodila Zeusa kako bi ukrali dio meda koji su tamo proizvele svete pčele, Temida i njene kćeri, su uvjerile Zeusa protiv njihovog ubijanja unutar svete pećine, jer su smatrale da je bezbožno da bilo ko umre u pećini, pa je umjesto toga sve četiri pretvorio u različite ptice.