Posejdon (grčki: Ποσειδῶν, trans. Poseidỗn) bio je jedan od dvanaest olimpijaca u drevnoj grčkoj religiji i mitologijigrčki bog mora i potresa, koji je upravljao morem, olujama, zemljotresima i konjima.
Bio je zaštitnik pomoraca i čuvar mnogih helenskih gradova i kolonija. U Grčkoj predolimpijskog bronzanog doba, Posejdon je bio poštovan kao glavno božanstvo u Pilosu i Tebi, s kultnom titulom "tresač zemlje"; u mitovima o izolovanoj Arkadiji, on je povezan sa Demetrom i Persefonom i bio je poštovan kao cijenjen kao "tresač zemlje"; konj, i kao bog vode. Posejdon je zadržao obe asocijacije među većinom Grka: smatran je krotiteljem ili ocem konja, koji je udarcem svog trozuba stvorio izvore (na grčkom jeziku termini za oba su povezani). Posejdonov je pandan u rimskoj mitologiji Neptun, u ilirskoj Rodon te u etruščanskoj Nethuns.
Posejdon | |
---|---|
Grupe | Olimpski bogovi |
Roditelji | Reja (mitologija), Kron |
Suprug(a) | Amfitrita, Afrodita, Demetra |
Braća | Had, Hiron, Zeus |
Sestre | Hestija, Hera, Demetra |
Mitologija | Grčka mitologija |
Homer i Hesiod sugerišu da je Posejdon postao gospodar mora kada je, nakon svrgavanja njegovog oca Krona, svijet ždrijebom podijeljen između Kronovih sinova; Zeusu je dobio nebo, Had podzemni svijet, a Posejdon more, sa Zemljom i planinom Olimp koji pripadaju svoj trojici. U Homerovoj Ilijadi, Posejdon podržava Grke protiv Trojanaca tokom Trojanskog rata; u Odiseji, tokom morskog putovanja od Troje nazad kući do Itake, grčki junak Odisej izaziva Posejdonov bijes oslijepivši njegovog sina, kiklopa Polifema, što je rezultiralo da ga Posejdon kazni olujama, uzrokujući potpuni gubitak njegovog broda i pratilaca, i odgađajući njegov povratak za deset godina. Posejdon je takođe tema homerske himne. U Platonovom Timeju i Kritiji, legendarno ostrvo Atlantida bilo je Posejdonovo područje.
Prema legendi, Atena je postala boginja zaštitnica grada Atine nakon nadmetanja sa Posejdonom, iako je on ostao na Akropoli u obliku svog surogata, Erehteja. Nakon borbe, Posejdon je poslao monstruoznu poplavu na atičku ravnicu da kazni Atinjane što ga nisu odabrali.
U mikenskoj bio je kulturi poštovaniji od samog Zeusa, a natpisi s njegovim imenom pronađeni su na brojnim spomenicima i natpisima. Pomorci su mu se molili za sigurna putovanja, a katkad su utapali konje kao žrtvu. Posejdon je zauzvrat stvarao mirno more i nova ostrva. Kad je bio uvrijeđen ili ignoriran, svojim bi trozubom udario tlo te bi uzrokovao brodolome, potrese, utapanja i oluje. U Rimu je bio bog konja - Neptune Equester, zaštitnik konjskih utrka. Postojao je njegov hram u blizini konjskih trkaćih staza u Rimu - Circus Flaminius, a također i jedan u mjestu Campus Martius gdje se slavila svečanost Neptunalia 23. jula. Posejdon je prikazivan u svojoj kočiji koju vuku nilski konji ili obični konji koji mogu jahati po moru. Bio je prikazivan i s delfinima te s ribama trozupkama. Njegova je palača na dnu Egejskog mora, sazidana od koralja i dragulja.
Posejdon je Kronov i Rejin sin. Kao i njegovu braću i sestre, progutao ga je njegov otac. Poslije ih je spasio Zeus prisilivši svog oca da ih sve povrati. Zeus, Hekatonhiri, Giganti i Kiklopi svrgnuli su Krona i ostale Titane. Posejdona su odgojili Telhini, stanovnici ostrva Roda. Kad je svijet podijeljen na tri dijela, Zeus je dobio zemlju i nebo, Had podzemlje, a Posejdon more. Posejdon ima palaču i na Olimpu, pa je zato i morski i olimpski bog.
Atena se natjecala s Posejdonom tko će biti zaštitnik novog i neimenovanog grada. Dogovorili su se da će svaki od njih dati građanima jedan dar te će oni izabrati koji im je draži. Posejdon je zabio svoj trozub u tlo te se pojavio izvor koji ime je dao mogućnost trgovanja, a i vodu, no bila je slana i nije bila za piće. Atena im je ponudila stablo masline te su građani prihvatili maslinu, a i Atenu za zaštitnicu, jer stablo im je donosilo ulje, drvo i hranu. Grad je nazvan Atenom. Posejdon je stvorio prvog konja, ali je ipak Atenin dar izabran.
Posejdon i Apolon uvrijedili su Zeusa i poslani su služiti kralju Laomedonu. On im je zapovjedio da sagrade velik zid oko grada i obećao da će ih dobro nagraditi, ali to nije i ispunio. Da bi se osvetio, prije Trojanskog rata, Posejdon je poslao morsko čudovište da napadne Troju (čudovište je poslije ubio Heraklo).
U Homerovoj Ilijadi Posejdon je bio na strani Ahejaca, a katkad je i sam učestvovao u borbi protiv Trojanaca. No, u 20. pjevanju ipak je spasio Eneju od Ahileja. U Odiseju Posejdon mrzi Odiseja jer je oslijepio njegova sina Kiklopa Polifema. Stoga je poslao na njegovu posadu oluju i odgodio Odisejev povratak na Itaku. Odiseju je, nakon što se vratio svome domu, rečeno da će morati na još jedno putovanje prije nego što može voditi sretan i miran život, bez Posejdonova gnjeva. Vrač Tiresija rekao mu je da na ostrva poštuje Posejdona, da bi ublažio njegov gnjev.
U Vergilijevoj Eneidi je Neptun još uvijek uvrijeđen i nije na strani Trojanaca. Ali ipak im je pomogao kad je Junona (Herin pandan u rimskoj mitologiji) u prvom pjevanju htjela uništiti trojansku flotu. No, glavni je razlog bio taj što se Junona umiješala u njegovo područje. Štitio je Eneju.
Posejdon na Wiki Commonsu. |
This article uses material from the Wikipedia Bosanski article Posejdon, which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaj je dostupan pod licencom CC BY-SA 4.0 osim ako nije drugačije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses.
®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Bosanski (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.