Hifa (grč.
U većini gljiva hife su glavni način vegetativnog rasta i skupno se nazivaju micelij.
Hifa se sastoji od jedne ili više ćelija okruženih cjevastim ćelijskim zidom. U većini gljiva, hife su podeljene u ćelije unutrašnjim poprečnim zidovima koji se nazivaju "septe". Septe su obično perforirane porama, dovoljno velikim da ribosomi, mitohondrije i ponekad ćelijsko jedro prolazi između ćelija. Glavni strukturni polimer u gljivičnm ćelijama je obično hitin, za razliku od biljaka i oomiceta koji imaju celulozne ćelijske zidove. Neke gljive imaju hife bez septi (aseptatne).
Prosječni prečnik hifa je oko 4–6 µm.
Hife rastu vrhovima. Vrhovi rastu tako da ćelijski zidovi se proširuju vanjske komponente, njihovom polimerizacijom, te unutrašnjom proizvodnjom nove ćelijske membrane. Vršno tijelo je unutarćelijska organela povezana s rastom vrhova. Sastoji se od agregacije vezikula vezanih za membranu koje sadrže komponente ćelijskog zida. Ono je dio endomembranskog sistema gljiva, drži i oslobađa vezikule koje dobija od Golgijevog aparata. Ove vezikule putuju do ćelijske membrane kroz citoskelet i oslobađaju njihov sadržaj (uključujući razne proteine bogate cisteinom, uključujući i cerato-platanin i hidrofobin), vanćelijskim procesom zvanim egzocitoza, gdje se potom može transportirati tamo gdje je potrebno. Vezikulske membrane doprinose rastu ćelijske membrane dok njihov sadržaj formira novi ćelijski zid. Vršno tijelo se kreće duž vrha hifnog lanca i ostvaruje vršni rast i razgranavanje; apikalna brzina rasta hifnih niti paralelna je i regulirana je gibanjem vršnog tijela.
Kako se hifa proširuje, septa se može formirati iza rastućeg vrha kako bi se svaka hifa podijelila na pojedinačne ćelije. Hife se mogu granati bifurkacijom sve više vrhova ili pojavom novog vrha natične hife.
Karakteristike hifa mogu biti važne u klasifikaciji gljiva. U taksonomiji bazidiomiceta ( Basidiomycota), hife koje čine plodno tijelo mogu se identificirati kao generativne, skeletne ili vezivne.
Na temelju generativnih, skeletnih i vezivnih tipova, 1932. godine E. J. H. Corner, za hifne sisteme, primijenio je pojmove monomitne, dimitne i trimitne, kako bi poboljšali klasifikaciju polipora..
Za gljive koje formiraju fuziformne skeletne hife vezane generativnim hifama kaže se da imaju ""sarkodimitični hifni sistem. Nekoliko gljica formira fuziformne skeletne hife, generativne hife i vezivne hife, a za njih se kaže da imaju sarkotrimitne hifne sisteme. Ove pojmove uveo je E. G. H. Corner, kao kasnije preciziranje, 1966.
Hife su opisane kao sjajne ili "gleoplerozne" ("gleohife") ako im visok lomni indeks pod mikroskopom daje mastan ili zrnast izgled. Te ćelije mogu biti žućkaste ili bistre (hijalin). Mogu se ponekad selektivno obojiti sulfovanilinom ili drugim reagensima. Specijalizirane ćelije zvane cistidije također mogu biti gleoplerozne.
Commons ima datoteke na temu: Hifa |
This article uses material from the Wikipedia Bosanski article Hifa, which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaj je dostupan pod licencom CC BY-SA 4.0 osim ako nije drugačije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses.
®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Bosanski (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.