ZAVNOBiH (Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine) bio je najviši politički - predstavnički i zakonodavni organ Federalne Države Bosne i Hercegovine.
ZAVNOBiH se sastojao od 173 vijećnika.
ZAVNOBiH je održao tri zasjedanja. Na trećem zasjedanju ZAVNOBiH je prerastao u Narodnu skupštinu Bosne i Hercegovine.
ZAVNOBiH je imao i Prezidijum ZAVNOBiH -a koji se sastojao od 31 člana Prezidijuma. Uloga Prezidijuma je bila rukovođenje ZAVNOBiH -om ali kao takav nije imao posebno istaknutu političku ulogu obzirom da je postojalo i Predsjedništvo koje je vršilo izvršne funkcije.
Predsjednik Prezidijuma je bio dr. Vojislav Kecmanović, prvi potpredsjednik Avdo Humo, drugi potpredsjednik Aleksandar Preka, treći potpredsjednik Đuro Pucar - Stari i sekretar Hasan Brkić. Predsjednik, potpredsjednici i sekretar su činili uže rukovodstvo Prezidijuma, odnosno Predsjedništvo Prezidijuma i ujedno Predsjedništvo ZAVNOBIH -a.
Predsjedništvo je u ratnim uslovima činilo privremenu vladu. Predsjedništvo je na trećem zasjedanju ZAVNOBiH-a preraslo u Predsjedništvo Narodne skupštine Bosne i Hercegovine koje vrši zakonodavne funkcije između zasjedanja Narodne skupštine koje mu pripadaju te izvršne funkcije kao kolektivni šef Federalne Države Bosne i Hercegovine obzirom da nije postojao poseban organ koji bi imao funkciju šefa države poput predsjednika države. Na istom zasjedanju obrazovana je i Narodna vlada Bosne i Hercegovine na koju su prenesene izvršne i upravne fukcije koje je privremeno vršilo Predsjedništvo Prezidijuma odnosno Predsjedništvo ZAVNOBiH -a.
Osnivanje ZAVNOBiH-a i njegovo opredjeljenje na prvom zasjedanju za izgradnju Bosne i Hercegovine kao države i ravnopravne federalne jedinice u okviru jugoslovenske federacije a što je i prihvaćeno od strane AVNOJ-a značilo je da Bosna i Hercegovina nakon 463 godine obnavlja svoju državnost.
Osnivačka skupština, ujedno i prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a održano u noći 25. i 26. novembra 1943. godine u Mrkonjić Gradu. Osnivačku skupštinu je činilo 247 vijećnika a od toga 193 delegata sa pravom glasa iz svih krajeva Bosne i Hercegovine. Osnivačka skupština, ujedno Prvo zajedanje ZAVNOBiH–a započelo je sa radom 25. 11. 1943. godine u 19:00 sati a završeno je 26. 11. 1943. godine ujutro u 4:00 sata.
Osnivačka skupština, odnosno Prvo zasjedanje ZAVNOBiH–a je započelo sa prijedlogom izbora Počasnog Predsjedništva koje je jednoglasno usvojeno.
U Počasno predsjedništvo ZAVNOBiH–a su izabrani:
Zatim se predlažu Radno predsjedništvo, Sekretari i Verifikacioni odbor koje je također usvojeno jednoglasno.
U Radno predsjedništvo izabrani su:
Za Sekretare izabrani su:
U Verifikacioni odbor izabrani su:
Nakon izbora počasnih i radnih tijela ZAVNOBiH –a, predložen je dnevni red koji se usvaja jednoglasno a tačke dnevnog reda su:
I Svečano zasjedanje:
1) pozdravni govori.
II Radno zasjedanje:
1) izvještaj Verifikacionog odbora;
2) referat Rodoljuba Čolakovića: Spoljna i unutrašnja politička situacija;
3) diskusija po referatu;
4) referat Osmana Karabegovića: Značaj ZAVNOBiH-a;
5) diskusija po referatu;
6) izbor vijećnika ZAVNOBiH-a;
7) izbor vijećnika AVNOJ-a;
8) izbor Prezidijuma ZAVNOBiH-a;
9) rezolucija;
10) Razno.
Historijski bitne tačke dnevnog reda Prvog zasjedanja su tačke 6, 7, 8 a naročito tačka 9 (rezolucija) koja je predstavljala izraz težnji za obnovu državnosti Bosne i Hercegovine i njen ravopravan status kao federalne jedinice u okviru Jugoslavije.
Osnivačka skupština ZAVNOBiH–a je izabrala 173 vijećnika ZAVNOBiH–a koji će ubuduće sačinjavati ZAVNOBiH te 58 članova AVNOJ-a i njihovih 42 zamjenika koji su već 29. i 30. 11. 1943. godine u susjednom gradu Jajcu zajedno sa delegatima iz drugih područja Jugoslavije se opredjelili za konačno uređenje Jugoslavije kao federacije ravnopravih republika i naroda a čime je potvrđeno i stav Bosne i Hercegovine naveden u rezoluciji ZAVOBiH-a.
Potom je od izabranih vijećnika izabran Prezidijum ZAVNOBiH–a koji je brojao 31 člana i to predsjednik, tri potrpedsjednik, sekretar i 26 članova Prezidijuma.
Prezidijum su činili:
U rezoluciji koja jasno pokazuje opredjeljenje da Bosna i Hercegovina bude posebna i ravnopravna sa drugima u "novoj" Jugoslaviji između ostalog stoji: "Danas Narodi Bosne i Hercegovine kroz svoje jedino političko pretstavništvo, Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine, hoće da njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska ni muslimanska nego i srpska, i muslimanska i hrvatska bude slobodna i zbratimljena Bosna i Hercegovina, u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost i jednakost svih Srba, Muslimana i Hrvata. Narodi Bosne i Hercegovine učestvovaće ravnopravno sa ostalim našim narodima u izgradnji narodne demokratske federativne Jugoslavije."
Suština i značaj Prvog zasjedanja ZAVNOBiH–a ogleda se u tome što je ZAVNOBiH izabrao vjećnike ZAVNOBiH–a, Prezidijum i Predsjedništvo te se konstituisao de jure kao vrhovno političko predstavništvo Bosne i Hercegovine, koje je izrazilo stav da se Bosna i Hercegovina konstituiše kao ravnopravna federalna jedinica – država u okviru „nove“ Jugoslavije a de fakto je postao vrhovni zakonodavni i izvršni organ vlasti Federalne Države Bosne i Hercegovine, čime je nakon 463 godine obnovljena državnost Bosne i Hercegovine
U Mrkonjić Gradu se nalazi spomen-muzej prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a, kao i dom ZAVNOBiH-a, koji predstavlja centar kulturnog i društvenog života grada, a koji je otvoren 27. novembra 1973. u okviru proslave 30-godišnjice prvog zasjedanja.
Drugo zasjedanje ZAVNOBiH-a održano je 30. juna – 2. jula 1944. u Sanskom Mostu na kojem je 1. jula 1944. godine donesena deklaracija o pravima građana u BiH u kojoj stoji:
Oličena u narodno-oslobodilačkim odborima i ZAVNOBiH-u zajamčuje:
* Ravnopravnost Srba, Muslimana i Hrvata BiH koja je njihova zajednička i nedjeljiva domovina;
Nakon ulaska partizanskih trupa u Sarajevo 26. aprila 1945. sazvano je i treće zasjedanje ZAVNOBiH-a koje je bilo posljednje ratno i uopšte posljednje zasjedanje ovog tijela. Državna struktura federalne Bosne i Hercegovine zaokružena je na Trećem zasjedanju ZAVNOBiH-a. Tada je, najprije, odobren rad Predsjedništva ZAVNOBiH-a između dva zasjedanja, a zatim se ZAVNOBiH konstituisao u Privremenu Narodnu skupštinu Bosne i Hercegovine. Tada je donesen Zakon o Narodnoj vladi Bosne i Hercegovine.
Commons ima datoteke na temu: ZAVNOBiH |
This article uses material from the Wikipedia Bosanski article ZAVNOBiH, which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaj je dostupan pod licencom CC BY-SA 4.0 osim ako nije drugačije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses.
®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Bosanski (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.