Fortuna: Boginja sreće

Njen prikaz sa povezom preko očiju i dalje je važna figura u mnogim aspektima današnje italijanske kulture, gdje dihotomija fortuna / sfortuna (sreća / nesreća) igra istaknutu ulogu u svakodnevnom društvenom životu, također predstavljena vrlo čestim refrenom "La [dea] fortuna è cieca" (latinski Fortuna caeca est ; "Sreća [boginja] je slijepa").

Fortuna se često prikazuje s gubernakulumom (brodskim kormilom), loptom ili Rota Fortunae (točkom sreće, kojeg prvi spominje Ciceron) i rogom izobilja. Mogla bi donijeti sreću ili lošu sreću: mogla bi biti predstavljena kao prekrivena i slijepa, kao u modernim prikazima Lady Justice, osim što Fortuna ne drži ravnotežu. Fortuna je postala simbol hirovosti života. Bila je i boginja sudbine: kao Atrox Fortuna, odnijela je mlade živote unuka princepsa Augusta Gaja i Lucija, budućih nasljednika Carstva. (U antici je bila poznata i kao Automatia.)

Za Fortuninog oca se govorilo da je Jupiter i kao i on, i ona je mogla biti izdašna (Copia). Kao Annonaria štitila je zalihe žita. Posvećen joj je 11. jun: 24. juna proglašena je kultom na festivalu Fors Fortuna. Čini se da Fortunino ime potiče od Vortumne (ona koja vrti godinu). 

U astrologiji pojam Pars Fortuna predstavlja matematičku tačku u zodijaku izvedenu uzdužnim položajima Sunca, Mjeseca i Ascendenta (znak u porastu) u natalnoj karti pojedinca. Predstavlja posebno korisnu tačku u horoskopskoj karti. U arapskoj astrologiji ove i slične tačke se nazivaju arapskim dijelovima.

Al-Biruni (973 – 1048), matematičar, astronom i učenjak iz 11. vijeka, koji je bio najveći zagovornik ovog sistema predviđanja, naveo je ukupno 97 arapskih dijelova, koji su se široko koristili za astrološke konsultacije.