AKM (rus.
Riječ je o nadograđenoj verziji puške AK-47 koja je razvijena tokom 1950-ih.
AKM | |
---|---|
Upotreba | |
U službi | 1959. - do danas |
Korisnici | SSSR |
Ratovi | vidi Upotreba |
Proizvodnja | |
Proizvođač | IŠMAŠ |
Broj proizvedenih primjeraka | oko 100 miliona |
Varijante | AKMS |
Opis oružja | |
Težina | 3,6 kg |
Dužina | 880 mm |
Dužina cijevi | 415 mm |
Kalibar | 7.62x39 mm |
Domet | 400 m |
Maks. domet | 1.000 m |
Spremnik municije | 10, 20, 30, 40 metaka |
Brzina paljbe | 600 metaka u minuti |
Brzina zrna | 715 m/s |
U službu sovjetske Crvene armije AKM ulazi 1959. godine te je jedna od verzija iz AK porodice koja se najviše proizvodila. Osim u SSSR-u, puška je našla široku upotrebu u državama članicama Varšavskog pakta kao i azijskim, afričkim i bliskoistočnim zemljama. Osim u SSSR-u (IŽMAŠ, Tula Arsenal) puška se velikim dijelom proizvodila i u drugim zemljama koje su bile sovjetski saveznik.
Pušku je službeno u sovjetskoj vojsci krajem 1970-ih zamijenio AK-74 ali je imala široku primjenu širom svijeta. Većina sovjetskog oružja u svijetu se pogrešno identificira kao AK-47 iako je vjerovatnije da je riječ o AKM-u i kopijama strane proizvodnje.
AKM je sovjetska automatska puška koja koristi municiju kalibra 7,62x39 mm. Oružje ima automatski i poluautomatski način paljbe te može ispaliti 600 metaka u minuti. Uprkos tome što ga je krajem 1970-ih zamijenio AK-74, AKM je i danas u ruskoj upotrebi (kao rezervno oružje) kao i mnogim zemljama gdje se to oružje izvozilo i/ili proizvodilo.
U odnosu na AK-47, dizajn AKM-a je detaljno optimiziran kako bi nastala puška za masovnu proizvodnju. Zbog toga su neki dijelovi i komponente pojednostavljeni. Kao rezultat tih izmjena, težina puške je smanjena za oko jedan kg dok je povećana preciznost tokom automatske paljbe. Zadržana je cijev s AK-47 koja kao i ostalo sovjetsko oružje ima značajku otpornosti na trošenje i koroziju, posebno kod teških uvjeta na terenu ili stanja municije.
Na AKM se može montirati bajoneta i to modeli M1959 6H3 ili 6H4. Nosač zatvarača je nešto lakši u odnosu na AK-47 te uprkos nekim manjim razlikama u obliku, AKM može koristiti nosač zatvarača i od svog prethodnika. Drveni kundak je duži te pravilnijeg oblika u odnosu na kundak s AK-47 što strijelcu omogućava veću preciznost prilikom rapidne i automatske paljbe.
AKM koristi modificirani mehanizam povratne opruge a izmijenjen je i udarač. Čelični nišan na pušci ima označenu skalu za udaljenosti od 100 do 1.000 m. Za AKM je predviđen bacač granata GP-25 koji se montira na pušku.
Puška koristi isti kalibar municije kao i AK-47: 7,62x39mm. Mehanizam punjenja municijom i paljbe su praktički identični onima od AK-47.
Glavna verzija AKM-a je AKMS s ugrađenim sklopivim metalnim kundakom umjesto standardnog drvenog. Metalni kundak je nešto drugačiji u odnosu na onaj od prijašnjeg modela AKS-47.
Na osnovu AKM-a razvijene su verzije AKMP, AKML i AKMLP dok je AKMS doveo do razvoja modela AKMSP, AKMSN i AKMSNP. Oni su dizajnirani posebno za padobranske jedinice budući da sklopivi kundak stvara više dodatnog prostora za ostalu vojnu opremu prilikom skakanja iz aviona te prizemljavanja.
Poljska je na osnovu AKM-a razvila modificiranu verziju nazvanu Karabinek-granatnik wz. 1974 koja je mogla koristiti 40 mm bacač granata Pallad domaće proizvodnje.
Od ostalih evropskih zemalja, vlastite verzije AKM-a su proizvodili Jugoslavija (Zastava M70, Mađarska (AK-63), Rumunija (PM md. 65), Bugarska i dr.
Na afričkom kontinentu Egipat je proizvodio vlastiti model pod nazivom Misr, a Kina model Type 56.
AKM i njegove kopije koristile su se u mnogim ratovima i sukobima širom svijeta što je vidljivo na sljedećoj tabeli:
Rat | Razdoblje | Rat | Razdoblje |
---|---|---|---|
Građanski rat u Laosu | 1953. - 1975. | Zaljevski rat | 1990. - 1991. |
Prvi sudanski građanski rat | 1955. - 1972. | Građanski rat u Ruandi | 1990. - 1993. |
Vijetnamski rat | 1955. - 1975. | Rat u Sloveniji | juni - juli 1991. |
Nemiri u Sjevernoj Irskoj | kraj 1960-ih - 1998. | Rat u Hrvatskoj | 1991. - 1995. |
Portugalski kolonijalni rat | 1961. - 1975. | Građanski rat u Sierra Leoneu | 1991. - 2002. |
Južnoafrički pogranični rat | 1966. - 1989. | Somalijski građanski rat | 1991. - danas |
Šestodnevni rat | juni 1967. | Rat u Bosni i Hercegovini | 1992. - 1995. |
Nigerijski građanski rat | 1967. - 1970. | Prvi čečenski rat | 1994. - 1996. |
Kambodžanski građanski rat | 1970. - 1975. | Rat na Kosovu | 1998. - 1999. |
Jom Kipurski rat | oktobar 1973. | Drugi liberijski građanski rat | 1999. - 2003. |
Etiopski građanski rat | 1974. - 1991. | Drugi čečenski rat | 1999. - 2009. |
Kambodžansko-vijetnamski rat | 1975. - 1989. | Rat u Afganistanu | 2001. - danas |
Libanonski građanski rat | 1975. - 1990. | Rat protiv terorizma | 2001. - danas |
Zapadnosaharski rat | 1975. - 1991. | Rat u Iraku 2003. | 2003. - 2011. |
Čadsko-libijski sukob | 1978. - 1987. | Meksički drogeraški rat | 2006. - danas |
Kinesko-vijetnamski rat | februar - mart 1979. | Rat u Južnoj Osetiji 2008. | august 2008. |
Sovjetsko-afganistanski rat | 1979. - 1989. | Kambodžansko-tajlandski granični spor | 2008. - danas |
Iransko-irački rat | 1980. - 1988. | Građanski rat u Libiji | februar - oktobar 2011. |
Drugi sudanski građanski rat | 1983. - 2005. | Građanski rat u Siriji | 2011. - danas |
Prvi liberijski građanski rat | 1989. - 1996. |
Tokom Hladnog rata AKM se izvozio u mnoge komunističke zemlje kao i u Aziju, Afriku te na Bliski istok. Oružje se koristi od tog vremena pa sve do današnjih dana odnosno građanskog rata u Libiji, nemira i pobuna u Siriji i ostalo.
Commons ima datoteke na temu: AKM |
This article uses material from the Wikipedia Bosanski article AKM, which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaj je dostupan pod licencom CC BY-SA 4.0 osim ako nije drugačije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses.
®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Bosanski (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.