Rat Protiv Terorizma

septembra 2001.

Prvi i osnovni cilj Rata protiv terorizma bilo je uništenje al-Qaide, te svrgavanje talibanskog režima u Afganistanu koji je davao utočište toj organizaciji i njenom vođi Osami bin Ladenu. Vojne operacije započete su 7. oktobra 2001. vazdušnim udarima na talibanske ciljeve i logore al-Qaide širom Afganistana. Američke snage potpomogle su borbu protutalibanskih snaga Sjevernog saveza koje su do decembra oslobodile sve važnije gradove. Američke specijalne jedinice skupa sa specijalnim jedinicama britanskog i australskog SAS-a, stezale su obruč oko al-Qaidinog vodstva od kojih su mnogi pohvatani, ali u njihovom nastojanju izmakao je vođa al-Qaide Osama bin Laden. Slomom talibanskog režima, afganistanski narodi oslobodili su se njihove tiranije, no mnogi Talibani te al-Qaidini pripadnici započinju tihi gerilski rat.

Podgrijani uspjehom u Afganistanu i neuspjehom u hvatanju Osama bin Ladena, američke vlasti usmjeravaju svoju pažnju na Irak. Nakon medijske i političke kampanje američki predsjednik George W. Bush uspjeva dobiti potporu svoga biračkog tijela, te potporu Velike Britanije, Australije te mnogih drugih zemalja članica NATO-a da je napad na Irak nužan u suzbijanju al-Qaide da se domogne oružja za masovno uništavanje, koje je Sadam Husein bio spreman ponuditi toj teroričkoj organizaciji ili sam upotrijebiti protiv svojih susjeda ili Zapada (kasnije se otkrilo da od oružja nije bilo ni traga te da su se logori za obuku al-Qaide nalazili u kurdskom dijelu Iraka, koji nije bio pod kontrolom Sadama Huseina). Nakon kratke pripreme slijedi invazija na Irak 2003. Odmah nakon zauzimanja Iraka započinje gerilski rat, a borbu sa gerilcima američke vlasti smatraju dijelom rata protiv terorizma. Irački gerilci koji se bore protiv strane okupacije pokreću silovitu terorističku ofanzivu protiv stranih vojnika, lokalnih (novih) vlasti i policije, te nerijetko i civila (najčešće Šijita) koje oni smatraju pomagačima okupatora.