2. Milenij P. N. E.: Milenij

2. milenij p. n. e. je milenij koji je trajao od 2000. p. n. e. do 1001. p. n. e. Označava prijelaz od srednjeg prema kasnom bronzanom dobu. Njegovom prvom polovinom dominiraju Srednje egipatsko carstvo i Babilon. Dolazi do razvoja protosinajskog pisma. Indo-Iranci se sele do Iranske visoravni i indijskog potkontinenta, a širi se upotreba kočije. Razvijaju se alfabeti. Korištenjem kočija u ratne svrhe kao i seobe naroda dovode do nasilnih promjena sredinom milenija, a novi poredak se uspostavlja s grčkom nadmoći na području oko Egejskog mora i usponom Hetitskog carstva. Pred kraj milenija počinje prijelaz prema željeznom dobu. Svjetsko stanovništvo nastavlja rasti, dosegavši približno 50 miliona oko 1000. p. n. e., a ovo je doba kada nastaje i judaizam.

Srednje bronzano doba

Prvi dio milenija je na drevnom Bliskom istoku bilo doba bez nekih značajnih događanja, s obzirom da su se tadašnje civilizacije i kulture prije svega nastojale oporaviti od anarhije izazvane kratkotrajnom promjenom klime, glađu i unutrašnjim sukobima pred kraj 3. i na početku 2. milenija p. n. e. Čak i najmoćnije civilizacije tog vremena kao Egipat i Mezopotamija su se okretali unutrašnjim reformama za razliku od prethodnih doba. Faraoni Srednjeg egipatskog kraljevstva i njihovi savremenici - babilonski kraljevi amoritskog porijekla - nastojali su svojim podanicima pružiti solidnu upravu, bez pretjerane tiranije, a njihova dvorska umjetnost je bila okarakterizirana jednostavnošću, elegancijom i nedostatkom pretjerivanja. Na istoku je Civilizacija doline Inda ušla u period propadanja, najvjerovatnije kao posljedica intenzivnih poplava.

Vojna taktika Egipta i Babilona je ostala slična prethodnim periodima: zasnovana na pješadiji i magarcima koji su prenosili opremu i zalihe. Ona, zajedno sa slabom ekonomijom i poteškoćama u uspostavljanju reda, nije bila u stanju očuvati te države od vanjskih pritisaka.

Kriza 16. vijeka

Oko stotinu godina prije početka milenija, iz Centralne Azije su na Bliski istok prodrla indoevropska plemena. Ona su, davno prije pripitomivši konje, kao osnovu svoje ratne taktike koristili bojne dvokolice, razvijene za ratovanje u stepama Centralne Azije. Ovo oružje je bilo skroz nepoznato klasičnim civilizacijama, te se egipatske i babilonske vojske pješaka nisu mogle efikasno suprotstaviti osvajačima. Tako 1630. p. n. e. Hiksi prodiru i osvajaju Deltu Nila. Oko 1600. p. n. e. Indoevropljani prodiru na Balkan, a kasnije u Grčku i Indiju, da bi 1595. p. n. e. Hetiti prodrli u Mezopotamiju.

Kasno bronzano doba

Nakon početnog šoka, narodi, države i civilizacije Bliskog istoka su se prilagodile novoj situaciji i prihvatili taktiku osvajača. Na prostoru Bliskog istoka je došlo do osnivanja nekoliko novih država koje su se nastojale nametnuti svim ostalima, pri čemu je uz vojnu silu, koju karakterizira upotreba bojnih dvokolica,- išla i intenzivna diplomatija, kao i propaganda koju karkaterizira povratak grandioznog stila arhitekture. Uz to se počela razvijati i međunarodna trgovina. U cijelom tom procesu je kao najveći pobjednik izašao obnovljeni Egipat, koji se kroz Novo kraljevstvo nametnuo kao prva supersila u svjetskoj historiji. Babilon se okrenuo sebi i bio zadovoljan statusom vjerskog i intelektualnog središta svijeta.

Sve kulture bronzanog doba su u to doba karakterizirali niski nivo urbanizacije, mali gradovi oko hramova i kraljevskih palača, stroga klasna podjela na nepismene mase seljaka i vojnu elitu, poznavanje pisma rezervirano za malobrojnu klasu pisara te raskošan život aristokratije.

Pred kraj 2. milenija p. n. e. Bliski istok napada novi val barbara, koji ovaj put jašu konje i čijoj novoj konjičkoj taktici, ali i korištenju željeznog oružja, države i narodi se ponovno moraju prilagoditi. Pored toga se prvi put javljaju i začeci pomorskog ratovanja u obliku Naroda s mora, pljačkaša koji su pustošili države i gradove na obalama Sredozemnog mora.

Događaji

• Druga dinastija Babilona.
• Prva Bantu migracija iz Zapadne Afrike.
• Kušiti tjeraju prvobitno stanovništvo Etiopije i uspostavljaju trgovačke odnose s Egiptom.
• Srednje kraljevstvo u Egiptu (2052–1570. p. n. e.)
• oko 2000. p. n. e. — Napravljena je Menhirska statua žene, iz Montagnaca u Francuskoj. Danas se nalazi u Musée d'Histoire Naturelle et de Prehistoire u Nimesu.
• oko 2000–1900. p. n. e. — Napravljena je šalica Kamares posuđa iz Phaistosa na Kreti. Danas se nalazi u Arheološkom muzeju u Iraklionu na Kreti.
• Hetitsko Staro kraljevstvo u Anadoliji (1900. p. n. e.).
• Civilizacija u Kanaanu (1800. p. n. e.).
• oko 1800. p. n. e.–1600. p. n. e. — Napravljena je Kočija s konjem i suncem u Trundholmu u danskom Zealandu. Trenutno se nalazi u Nacionalnom muzeju u Kopenhagenu.
• oko 1750. p. n. e. — Potres oštećuje palaču u Knossosu i Phaistosu.
• oko 1700. p. n. e. — 1550. p. n. e. — Napravljena je Žena ili boginja sa zmijama u kompleksu palače u Knossosu na Kreti. Danas se nalazi u Arheološkom muzeju u Iraklionu na Kreti.
• oko 1700–1550. p. n. e. — Napravljen privjesak u obliku dvije pčele ili ose u Chryssolakkosu kraj Mallie na Kreti. Danas se nalazi u Arheološkom muzeju u Iraklionu na Kreti.
• oko 1700–1550. p. n. e. — Napravljen Skakač bikova (?) u kompleksu plače u Knossosu na Kreti. Danas se nalazi u Arheološkom muzeju u Iraklionu na Kreti.
• oko 1700–1300. p. n. e. — Sagrađen kompleks palače u Knossosu na Kreti.
• oko 1650. p. n. e.–1450. p. n. e. — Napravljena Žetelačka vaza iz Hagie Triade na Kreti. Danas se nalazi u Arheološkom muzeju u Iraklionu na Kreti.
• oko 1650–1450. p. n. e. — Napravljen Verhaio pehar, kasnije pronađen kraj Sparte u Grčkoj. Danas se nalazi u Nacionalnom arheološkom muzeju u Atini.
• 1620-e ili 1520-e - Minojska erupcija There uništava minojski Akrotiri.
• Dinastija Shang osnovana u Kini 1600. p. n. e..
• Egipatska dominacija nad Kanaanom i Sirijom (1600 p.n.e.–1360. p. n. e.).
• oko 1550. p. n. e.–1450. p. n. e. — Rhyton s bikovom glavom iz kompleksa palače u Knossosu na Kreti. Danas se nalazi u Arheološkom muzeju u Iraklionu na Kreti.
• oko 1550–1450. p. n. e. — Naslikane freske koje prikazuju prekskakanje bikova u kompleksu palače u Knossosu na Kreti. Danas se nalazi u Arheološkom muzeju u Iraklionu na Kreti.
• oko 1500. p. n. e.–1450. p. n. e. — Napravljena lutura s oktopodom iz Palaikastroa na Kreti. Danas se nalazi u Arheološkom muzeju u Iraklionu na Kreti.
• Osnovana Atina (1235. p. n. e.)
• Izraelićani osvajaju Kanaan. Ujedinjena monarhija nastaje u posljednjim decenijama milenija.
• Počeci juadizma (1200. p. n. e.).
• Pad Troje (tradicionalni datum 1184. p. n. e. c.f. Troja VII).

• 2000. p. n. e. — Pojava kočija i kola.
• Razvoj alfabeta
• Hindusi razvijaju kastinski sistem.
• Kinezi prvi put u pisanoj historiji bilježe pojavu komete.
• Najstarije zabilježeno korištenje kineskih ideograma
• Početak Željeznog doba: otkriće tehnika za topljenje i kovanje željeza u Anadoliji i na Kavkazu krajem 2. vijeka p. n. e..

• Uvođenje breskve iz Kine u Perziju i Evropu.
• Pojava historijske vedske religije (Rigveda).
• Pojava ranog monoteizma (Atinizam).

• Olmečka civilizacija u Mezoamerici.
• Srednji elamitski period.
• Civilizacija Oksusa.
• Kultura Andronovo, Centralna Azija.
• Egejska civilizacija.
• Kultura Beaker (oko 2200. p. n. e. do 1800. p. n. e.).
• Kultura Unetice (oko 1800. p. n. e. do 1600. p. n. e.).
• oko 1600. p. n. e. — Cikladska kultura završava u Drevnoj Grčkoj.
• oko 1600. p. n. e. — Minojska civilizacija doseže vrhunac.
• Mikenska civilizacija (oko 1600. p. n. e.–1200. p. n. e.).
• oko 1600. p. n. e. — Mikena u Grčkoj je nastanjena.
• Kultura Tumulus (oko 1600. p. n. e. do 1200. p. n. e.).
• oko 1450. p. n. e. — Minojska civilizacija gubi moć.
• oko 1400. p. n. e. — Minojska kultura završava na Kreti.
• oko 1400. p. n. e. — Mikenska kultura započinje u Drevnoj Grčkoj.
• Kultura Urnfield (oko 1300. p. n. e. do 750. p. n. e.).
• oko 1200. p. n. e. — Mikena u Grčkoj je napuštena.
• oko 1100. p. n. e. — Mikenska kultura završava u Drevnoj Grčkoj.

• Hamurabi, babilonski kralj i zakonodavac (1792–1745. p. n. e.).
• Faraon Kamozis iz Sedamnaeste dinastije Egipta (vladao 1573. p. n. e.–1570. p. n. e.).
• Faraon Ahmozis I iz Osamnaeste dinastije Egipta (vladao 1570. p. n. e.–1546. p. n. e.).
• Faraon Amenhotep I iz Osamnaeste dinastije Egipta (vladao 1546. p. n. e.–1524. p. n. e.).
• Faraon Tutmozis I iz Osamnaeste dinastije Egipta (vladao 1525. p. n. e.–1518. p. n. e.).
• Faraon Tutmozis II iz Osamnaeste dinastije Egipta (vladao 1518. p. n. e.–1504. p. n. e.).
• Faraon Tutmozis III iz Osamnaeste dinastije Egipta (vladao 1503. p. n. e.–1450. p. n. e.).
• Faraon Hatšepsut iz Osamnaeste dinastije Egipta (vladao 1498. p. n. e.–1483. p. n. e.).
• Faraon Amenhotep II iz Osamnaeste dinastije Egipta (vladao 1453. p. n. e.–1419. p. n. e..
• Faraon Tutmozis IV iz Osamnaeste dinastije Egipta (vladao 1453. p. n. e.–1386. p. n. e.).
• Faraon Amenhotep III iz Osamnaeste dinastije Egipta (vladao 1386. p. n. e.–1349. p. n. e.).
• Faraon Ehnaton iz Osamnaeste dinastije Egipta (vladao 1350. p. n. e.–1334. p. n. e.).
• Faraon Smenkhkare iz Osamnaeste dinastije Egipta (vladao 1336. p. n. e.–1334. p. n. e.).
• Faraon Tutankhamon iz Osamnaeste dinastije Egipta (vladao 1334. p. n. e.–1325. p. n. e.).
• Faraon Ay iz Osamnaeste dinastije Egipta (vladao 1325. p. n. e.–1321. p. n. e.).
• Faraon Horemheb iz Osamnaeste dinastije Egipta (vladao 1321. p. n. e.–1293. p. n. e.).
• Faraon Ramzes I iz Devetnaeste dinastije Egipta (vladao 1293. p. n. e.–1291. p. n. e.).
• Faraon Seti I iz Devetnaeste dinastije Egipta (vladao 1291. p. n. e.–1278. p. n. e.).
• Faraon Ramzes II iz Devetnaeste dinastije Egipta (vladao 1279. p. n. e.–1212. p. n. e.).
• Šalmanaser I, kralj Asirije (vladao 1274–1245. p. n. e.).
• Tezej. Legendarni kralj Atine, pripisuje mu se političko ujedinjenje Atike pod Atinom (vladavina mu se procjenjuje na period 1234. p. n. e.–1204. p. n. e. ili 1213. p. n. e.).
• Faraon Merneptah iz Devetnaeste dinastije Egipta (vladao 1212. p. n. e.–1202. p. n. e.).

• Biblijski patrijarsi Abraham, Izak i Jakov, opisani u Knjizi postanka se obično smještaju u sredinu 2. milenija p. n. e..
• Egzodus i Mojsije se smještaju u kasni 2. milenij p. n. e. (vjerovatno u period Amarna, također Osarseph, Mojsije i monoteizam).

• Kanadsko–američki SF pisac S.M. Stirling je napisao trilogiju romana poznatu pod nazivom Nantucket čija je radnja smještena u bronzano doba, oko 1250. p. n. e. Trilogija opisuje sukobe između različitih frakcija stanovništva ostrva Nantucket koje je nepoznati fenomen ("Događaj") prebacio s kraja 20. vijeka u prošlost, kao i njihove odnose s različitim civilizacijama i kulturama bronzanog doa.