Čuvarkuća

Zovu je brojim imenima: Gromovna trava, Gromovik, Vazdaživ, Cmilić, Glavotoć. Uzgaja se uglavnom kao ukrasna biljka, a ima i ljekovito djelovanje. Sok čuvarkuće se često upotrebljava kao zaštita od sunca. Postoji veliki broj sorti. Vrlo je otporna na sušu i visoke temperature. Poznata je od davnina, čak se spominje u dokumentima Karla Velikog kao "biljka koju svi moraju uzgajati...na krovovima kuća", jer se smatrala da štiti od vatre i udara groma. Zbog tog mita (lat. tectorum - na krovu) dobila je i svoj latinski naziv tectorum.

Čuvarkuća
Naučna klasifikacija
Carstvo:	Plantae
Divizija:	Magnoliophyta
Red:	Saxifragales
Porodica:	Crassulaceae
Rod:	Sempervivum
Vrsta:	S. tectorum
Dvojni naziv
Sempervivum tectorum

Čuvarkuća je zeljasta prizemna biljka, promjera 10 do 20 cm, s snažim korijenskim sistemom. Razmnožava se vegetativno putem izdanaka, vrlo rijetko preko sjemena. Ima ružičasto-bijele cvjetove. Lišće joj je mesnato, sočno, elipsasto, sa zašiljenim vrhom.Biljka cveta od jula do septembra.

Rasprostranjena je širom južne Evrope, naročito na Pirinejima, Alpama i Dinarskim planinama.U nasoj zemlji je rasprostranjena na planinama,narocito sa krecnjackim tlom

Čuvarkuća iako nije dovoljno hemijski proucena,poznato je da sadrži jabučnu i mravlju kiselinu, soli, vosak, sluz, šećer, gumu i mineralne sastojke i tragove alkaloida.

Upotrebljava se sok od ove biljke i to ili iz cele sveže biljke (Sempervivum tectori succus) ili se upotrebljava samo list (Sempervivum tectori folium).U narodnoj medicini sok se koristi kod upala koze i slizokoze,narocito kod upale srednjeg uha, upaljenih hemoroida i smirivanje bolova.Sok se sve vise koristi u medicinskoj kozmetici.

U medicini se upotrebljava kao sok protiv opekotina, herpesa, čireva.

Tinktura od čuvarkuće se koristi kao homeopatski preparat protiv upale grla.

Postoji narodna poslovica: bolje čuvarkuća na kući nego dva psa pred kućom.

• Pale Green, Sempervivum tectorum, Hen & Chicks