Tibetsko-Burmanski Jezici

Tibetsko-burmanski jezici, jedna od dviju glavnih porodica ili grana sinotibetskih jezika koja obuhvaća (389) jezika, po najnovijim podacima (435) koji se govore u Kini, Nepalu, Butanu, Burmi, Indiji, Bangladešu.

    A) Bai jezici (3) Kina: bai (3 jezika: centralni, sjeverni, južni).
    B) Himalajski (145)
      b1. Mahakirantski (51)
        a. Kham-Magar-Chepang-Sunwari (13) Nepal: Chepang (4): bujhyal, chepang, kusunda, wayu; Kham (4): kham (2 jezika: gamale, sheshi), parbate (2 jezika: istočni i zapadni); Magar (3): magar (2 jezika, istočni i zapadni), raji; Sunwari (2): bahing, sunwar.
        b. Kirantski (37) Nepal, Indija: Istočni (27): athpariya, bantawa, belhariya, camling, chhintange, chhulung, chukwa, dungmali, kulung, lambichhong, limbu, lorung (2 jezika: sjeverni i južni), lumba-yakkha, meohang (2 jezika: istočni i zapadni), moinba, nachering, phangduwali, pongyong, puma, saam, sampang, waling, yakha, yamphe, yamphu; Zapadni (9): dumi, jerung, khaling, koi, lingkhim, raute, thulung, tilung, wambule; tomyang.
        c. Newari (1) Nepal: newar.
      b2. Tibeto-Kanauri (93):
        a. Lepcha (1) Indija: lepcha.
        b. Tibetski (71) Butan, Nepal, Kina, Indija, Pakistan: Bodo (1): tshangla; Dhimal (2): dhimal, toto; Tamang (15): chantyal, ghale (3 jezika: južni, sjeverni, kutang), gurung (2 jezika: istočni i zapadni), manangba, nar phu, seke, tamang (5 jezika: istočni, zapadni, istočni gorkha, sjeverozapadni, jugozapadni), thakali; Tibetski (53): adap, atuence, balti, brokkat, brokpake, bumthangkha, chalikha, changthang, chocangacakha, choni, dakpakha, dolpo, dzongkha, gongduk, groma, helambu sherpa, humla, jad, jirel, kagate, khengkha, kurtokha, kyerung, ladakhi, lakha, layakha, lhokpu, lhomi, lowa, lunanakha, mugom, naaba, nubri, nupbikha, nyenkha, olekha, panang, purik, sherdukpen, sherpa, sikimski/sikkimese, spiti bhoti, stod bhoti, takpa, thudam, tibetski (3 jezika: centralni, amdo i khams ili khampa), tichurong, tseku, tsum, walungge, zangskari.
        c. Zapadnohimalajski (20) Indija, Nepal: Almora (4): byangsi, chaudangsi, darmiya, rangkas; Istočni (2): baraamu, thangmi; Janggali (1): rawat; Kanauri (12): gahri, jangshung, kaike, kanashi, kinnauri (3 jezika: chitkuli, bhoti, kinnauri), pattani, shumcho, sunam, tinani, tukpa; rongpo.
        d. neklasificirani (1) Butan: dzalakha
      b3. Neklasificirani (1): baima.
    C. Jingpho-Konyak-Bodo (25):
      c1. Jingpho-Luish (4):
        a. Jingpho (3) Burma, Indija: jingpho, singpho, taman.
        b. Luish (1) Burma: kado.
      c2. Konyak-Bodo-Garo (21):
        a. Bodo-Garo (13) Indija, Bangladeš: Bodo (7): bodo, deori, dimasa, kachari, kok borok, riang, tiwa; Garo (2): garo, megam; Koch (4): a'tong, koch, rabha, ruga.
        b. Konyak (8) Indija, Burma: chang naga, konyak naga, nocte naga, khiamniungan naga, wancho naga, phom naga, tase naga, tutsa naga.
    D) Karenski (20):
      d1. Pa'o (1) Burma: pa'o karen.
      d2. Pwo (4) Burma, Tajland: karen (4 jezika: istočni, zapadni, sjeverni, phrae pwo).
      d3. Sgaw-Bghai (14):
        a. Bghai (5) Burma: karen (4 jezika: bwe, geba, geko, lahta), kayan.
        b. Brek (1) Burma: brek karen.
        c. Kayah (5): karen (3 jezika: yinbaw, yintale, manumanaw), kayah (2 jezika: istočni i zapadni).
        d. Sgaw (3) Burma: karen (2 jezika: paku, s'gaw), wewaw.
      d4. Neklasificirani (1) Burma: zayein karen.
    E) Kuki-Chin-Naga (80):
      e1. Kuki-Chin (49):
        a. Centralni Kuki-Chin (10) Burma, Bangladeš, Indija: chin (6 jezika: bawm, haka, ngawn, zotung, senthang, tawr), darlong, hmar, mizo, pankhu.
        b. Sjeverni Kuki-Chin (26) Indija, Burma: aimol, anal, biete, chin (5 jezika: siyin, tedim, falam, paite, thado), chiru, gangte, hrangkhol, kom, lamkang, naga (6 jezika: kharam, chothe, monsang, moyon, purum, tarao), purum, ralte, sakechep, simte, vaiphei, yos, zome.
        c. Južni Kuki-Chin (13) Burma, Bangladeš, Indija: chin (9 jezika: mro, daai, khumi awa, khumi, mara, mün, bualkhaw, chinbon, asho), nga la, shendu, welaung, zyphe.
      e2. Naga (30) Indija:
        a. Angami-Pochuri (9): naga (9 jezika: angami, chokri, južni rengma, khezha, mao, pochuri, poumei, sjeverni rengma, sumi.
        b. Ao (4): naga (4 jezika: ao, lotha, sangtam, yimchungru).
        c. Tangkhul (3): naga (3 jezika: khoibu, maring, tangkhul.
        d. Zeme (8) Indija: naga (8 jezika: rongmei, liangmai, koireng, inpui, thangal, maram, mzieme, zeme.
        e. Neklasificirani (6) Indija: leinong naga , long phuri naga, makuri naga, makyan naga, para naga, puimei naga,
    F) Lolo-burmanski jezici (73):
      f1. Burmanski (14):
        a. sjeverni (6) Burma, Kina: achang, hpon, lashi, maru, pela, zaiwa.
        b. južni (7) Burma: arakanski, burmanski, chaungtha, intha, taungyo, tavojski/tavoyan, yangbye.
        c. neklasificirani (1) Kina: xiandao.
      f2. Lolo (57):
        a. sjeverni (27) Kina, Vijetnam: Lisu (2): lisu, lipo; Yi (24): laghuu, mantsi, yi (22 jezika: yi, centralni, dayao, miqie, južni lolopho, naluo, wumeng, wuding-luquan, wusa, sichuan, južni, awu, axi, azhe, sani, eshan-xinping, yuanjiang-mojiang, xishan lalu, istočni lalu, zapadni lalu, zapadni, guizhou, jugoistočni lolo; Samei: samei.
        b. južni (19) Kina, Laos, Burma, Vijetnam, Tajland: Akha (11): akha, biyo, hani, honi, kaduo, lahu, lahu shi, mahei, phana', sansu, sila; Phunoi (5): bisu, côông, mpi, phunoi, pyen; jinuo (2 jezika: buyuan, youle), ugong.
        c. neklasificirani (4) Burma, Kina: laopang, lopi, nusu, zaozou.
        d. yi (7) (Kina): yi (7 jezika: ache, poluo. limi, mili, muji, pula, puwa).
      f3. Naxi (1) Kina: naxi.
      f4. Neklasificirani (1) Vijetnam: phula.
    G) Meitei jezici (1) Indija: meitei.
    H) Mikir (2) Indija: amri, karbi.
    I) Mru (1) Bangladeš: mru.
    J) Sjevernoasamski /North Assam (13)
      j1. Deng (2) Kina: darang deng, german deng.
      j2. Tani (11) Indija: adi, adi-galo, apatani, bugun, digaro-mishmi, idu-mishmi, miju-mishmi, miri, na, nisi, sulung.
    K) Nung (5) Kina, Burma: drung, lama, norra, nung, rawang.
    L) Tangut-Qiang (15):
      l1. Qiang (11) Kina: ersu, guiqiong, muya, namuyi, pumi (sjeverni i južni), qiang (sjeverni i južni), queyu, shixing, zhaba.
      l2. rGyarong (4)Kina: guanyinqiao, horpa, jiarong, shangzhai.
    M) Tujia (2) Kina: tujia (sjeverni i južni).
    N) Zapadni Bodo (1) Nepal: dura.
    O) Neklasificirani (9) Burma, Indija: anu, ayi, hruso, khamba, lui, palu, pao, sajalong, zakhring.

Po novijoj klasifikaciji Burmanski jezici dijele se na lolo-burmanske i ngwi burmanske jezike

Izvori

Vanjske veze

Tags:

BangladešBurmaIndijaKinaKraljevina ButanNepalSinotibetski jezici

🔥 Trending searches on Wiki Srpskohrvatski / Српскохрватски:

SandžakPopis gradova u Crnoj Gori50 CentOliver DragojevićSvingeriRokselanaPojas GazeZločin na KazanimaKohabitacija (politika)Ana BrnabićKomunizamFK Crvena zvezdaRode (porodica)Momčilo Bajagić BajagaRibe (znak)Đurađ BrankovićLiturgijaJevrejiSrbi u Bosni i HercegoviniLazarevacMarija (majka Isusova)Novak ĐokovićBruhObrezivanjeGlagoljicaRegistarske oznake motornih vozila u ItalijiInternetJosif StaljinSpisak praznika Srpske pravoslavne crkveKlasifikacija opasnih materijaDassault RafaleFunkcionalni stilovi jezikaVišegradSrpska pravoslavna crkvaSIDAZagađenje vodeSpisak predsednika SrbijeSremčicaSvemirDonji MilanovacZgrušavanje krviLikvorOsijekEnzimŽeljka CvijanovićĆevapiTajlandKalifatAr (jedinica)NorveškaVaseljenska patrijaršijaAspergerov sindromDoksiciklinZlatar (planina)ZanzibarTara (planina)Bosanske piramideNovi PazarPenisMost na Đurđevića TariKrpeljElipsaVirus (biologija)Mokraćna bešikaRožajeDivizijaCookieČuvarkućaZaječarDino MerlinSlovenijaPetrovaradinNacionalni park Biogradska goraAudi A4Južnoafrička RepublikaJovan Jovanović ZmajJudaizamKosovo🡆 More